Subota, 06.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

VESELIN MATOVIĆ

VESELIN MATOVIĆ

Iako je reč o pojavi koja je prisutna na cijelom srpskom jezičkom prostoru – sa istim uzrocima, ciljevima i posljedicama – proces potiskivanja (zatiranja ćirilice, kao jednog od najbitnijih elemenata duhovnog i kulturnog identiteta srpskog naroda, po mnogo čemu je drukčiji u Crnoj Gori nego u Srbiji. U Srbiji se, prije svega, radi o nebrizi (i nerazumijevanju) nadležnih naučnih, kulturnih, obrazovnih i državnih institucija, i tamo se, budući da nije neposredno generisan iz zvaničnih centara moći, on, ipak, kako-tako može zaustaviti. Međutim, ovdje, u Crnoj Gori, to je dio sveobuhvatnog državnog projekta o razaranju identiteta većinskog (pravoslavnog stanovništva, sa ciljem njegove asimilacije, tj. obezimenjavanja i potapanja u dukljansko-montenegrinski etničko-kulturološki bestijanluk, i zato se, ovdje, u tom pogledu, teško može očekivati neki boljitak – bar u skorije vrijeme. Naprotiv, predstavnici aktuelne vlasti već uveliko obznanjuju da će se u novom crnogorskom ustavu promijeniti i ime službenog jezika (umjesto srpskog, tzv. crnogorski), a to nagovještava brisanje i svakog drugog srpskog znamena u Crnoj Gori, pa i ćiriličnog pisma, koje je već odavno, ovdje, skoro u potpunosti istisnuto iz javne upotrebe. Mada u postojećem ustavu ravnopravno sa latinicom, nema ga ni u jednom državnom mediju, nema  ni u jednom zvaničnom natpisu, niti u bilo kom državnom dokumentu, iako sve autentično što je napisano (mišljeno, osjećano i saznano), u posljednjih deset vjekova od Prečiste Krajinske do Sv. Trojice u Pljevljima i od Savine do Đurđevih Stupova u Beranama, napisano srpskim jezikom i ćirilicom. Kakvog i farisejstva i kakvog li cinizma dičiti se prvom štampanom knjigom na Balkanu, ćiriličnim "Oktoihom", a ovamo, ćirilicu i srpski jezik proglašavati simbolom primitivnog nacionalizma, retrogradnosti i kulturne inferiornosti, tj. preprekom tobožnjim evroatlantskim integracijama! Očigledno, u pitanju je neskrivan lingvocid (oblik genocida – kada se umjesto fizičkog uništenja naroda, uništava njegov kulturni temelj: jezik i pismo), izdignut na nivo prvorazrednog državnog interesa, a prvi put javno ispoljen prije dvije godine u vidu proskribovanja srpskog jezika u ovdašnjim školama.

Međutim, da nevolja bude još veća, političke stranke koje zastupaju interes Srba (i Crnogoraca koji čuvaju svoj srpski kulturni i jezički identitet) u Crnoj Gori, konačno su pokazale da naprosto nijesu dorasle za ovu priču i da je uporno svode na nivo svojih stranačkih interesa. Zato je neophodno, čim prije, ustanoviti jednu ozbiljnu nadstranačku, visoko sofisticiranu i tehničko-tehnološki dobro organizovanu adresu, koja bi se, sabiranjem svih stvaralačkih kapaciteta srpskog naroda, kako iz Crne Gore, tako i iz Srbije, Republike Srpske i dijaspore, na pravi način suprotstavila kulturgenocidnim planovima novocrnogorskih latinaša. To suprotstavljanje bi se moralo odvijati sinhronizovano najmanje u dva pravca: ka ustavno-pravnom regulisanju položaja srpskog jezika i ćiriličnog pisma ravnopravnost u vaspitno-obrazovnom sistemu, u sredstvima javnog informisanja, u pisanju državnih akata, u isticanju imena ulica, gradova, oblasti, firmi i sl.), i ka pokretanju elektronskih i pisanih medija (dnevnih listova, nedjeljnika i časopisa), odnosno - izdavačke djelatnosti.

Treba se prisjetiti da su podgoričke "Vijesti", za dvije godine, u crnogorske domove ubacile preko dva miliona knjiga štampanih latinicom. Na šeststo hiljada stanovnika to je ogroman broj. Koliko li danas djece u Crnoj Gori odrasta među tim knjigama misleći da je latinica njihovo izvorno pismo, čak i ne znajući za ćirilicu, budući da su se te knjige našle uglavnom u domovima gdje drugih knjiga ranije i nije bilo. Iz toga treba izvući neku pouku. 

Naravno, popravljanje stanja u ovoj oblasti (i ne samo u ovoj) u Srbiji, mnogo bi pomoglo i nama u Crnoj Gori. Jer, kako nekom ovdje objasniti potrebu za čuvanjem ćiriličnog pisma, ako je ono i u Srbiji ugroženo gotovo u istoj mjeri?
Profesor srpskog jezika iz Nikšića, predsednik Udruženja za zaštitu srpskog jezika i ćirilice u Crnoj Gori

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.