Susedi crnog perja
Na vrhovima krošnji visokog drveća gradskih drvoreda ili seoskih šumaraka u proleće zavlada živost, praćena graktanjem crnih ptica, koje mnogi nazivaju vranama. Većina ljudi ne znaju da su njihovi glasni susedi crnog perja ljubičastog sjaja u stvari gačci. Od svojih bliskih rođaka odrasle ptice se razlikuju po sivkastom, golom delu glave oko kljuna. Mladunce je mnogo lakše pomešati sa vranama jer na spoju kljuna i glave, sve dok ne navrše prvu godinu, imaju crno paperje sa kojim su došli na svet. Gačci imaju i gusto perje nalik na gaće koje im delimično prekriva crne noge.
Iako se gnezde u kolonijama i na jednoj krošnji, ponekad može biti i više od deset gnezda, gačci agresivno brane svoj dom od uljeza. Jedan od razloga za to jeste i činjenica da mnoge od ovih ptica, dok svijaju gnezdo, do materijala od kojeg ga prave dolaze krađom. Grančice skoro nikada ne sakupljaju sa zemlje: ako ih ne ukradu, otkinuće ih sa drveta. Udvarajući se svojoj izabranici, mužjak je obilazi, klanja joj se i grakće, a ponekad joj u kljun saspe i hranu koju je sakupio.
Gačci rado jedu crve i larve insekata, za kojima tragaju rijući zemlju snažnim kljunom. Vole i voluharice, ali i jaja ptica koje se gnezde na zemlji. Ponekad se zaslade voćem, a umeju da naprave i štetu na njivama kljucajući zrnevlje žitarica, zbog čega su omraženi među seljacima. U gradovima ih ranoranioci mogu videti kako preturaju po đubretu tražeći hranu, pre nego što ih gradska vreva otera visoko u krošnje. Kada pronađu više hrane nego što mogu da pojedu, ponekad je zakopaju u zemlju, zbog čega su i dobili latinsko ime Corvus frugilegus ili, prevedeno, „vrana koja sakuplja hranu”.
Početkom proleća ženka snese tri do pet zelenkastoplavih jaja, na kojima leži oko dve i po nedelje. Za to vreme hranu joj donosi mužjak. Ptiće u prvim danima života hrane oba roditelja. Mlade ptice brzo rastu, dostižući veličinu odraslih već sa četrdeset dana. Ipak, dok ne napune dva meseca, hranu će im i dalje donositi odrasli. Mladi gačci se potpuno osamostaljuju tek pet meseci pošto se ispile.
Osim u Evropi, gačci žive i u delovima Azije, a u devetnaestom veku doneseni su i na Novi Zeland. Ptice koje naseljavaju severne krajeve Evrope u jesen se sele prema jugu kako bi lakše prezimile. Tada nebo prekriju njihova gusta jata, jedreći na jesenjem vetru uz prodorno graktanje.
D. D.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


