Četvrtak, 23.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Crnogorska sećanja na zemljotres

Crnogorska sećanja na zemljotres
Земљотрес у Будви 1979. године (Фотодокументација „Политике”)

Razorni zemljotres u gradu L’Akvila u italijanskoj regiji Abruco, čije žrtve se još broje, zabrinuo je i stanovnike Crnogorskog primorja. Italija je blizu, a južna jadranska obala je,zna se poodavno, trusno područje. Snažni potres u Italiji, čija je jačina u epicentru iznosila 6,5 stepeni Rihterove skale,podsetio je na aprilsku katastrofu od pre 30 godina na jugu Jadrana,koja je bila nešto jačeg intenziteta,ali je odnela manje žrtava.Tog dana, 15. aprila 1979. u potresu jačine sedam stepeni Rihterove skale (više od devet stepeni po Merkaliju) poginula je 101 osoba,a porušeni su brojni objekti od Igala do reke Bojane. Tada su stradali stari gradovi Budva i Kotor, čija je obnova trajala jednu deceniju.

– Južni deo Crne Gore je seizmički aktivno područje na kojem se zemljotresi jačeg intenziteta javljaju ciklično. Pravila nema, ali iskustva govore da se to dešava u rasponu između 50 i 70 godina. Ipak, ne može se precizno utvrditi nikakav rok, niti predvideti jačina potresa – rekao je profesor dr Branislav Glavatović, direktor Seizmološkog zavoda Crne Gore.

Ovaj uvaženi stručnjak, sa velikim iskustvom u pomenutoj oblasti, naglašava da nema mesta panici,da treba naučiti da se živi sa zemljotresima, kao što to rade u Japanu, Kaliforniji i u drugim mestima u svetu gde se tle često giba i gde deca još u osnovnoj školi stiču prva znanja o potresima. Po rečima Glavatovića, preventiva leži u građevinarstvu. Važno je da objekti budu sagrađeni tako da mogu da izdrže snažne potrese. Tehnologija je toliko napredovala da je to moguće uraditi, a, kako ovaj stručnjak kaže, samo treba poštovati propise koji već postoje u Evropskoj uniji, kada su u pitanju seizmički aktivne zone, kakva je Crna Gora, posebno njen južni deo.

Dr Glavatović je podsetio da je epicentar razornog zemljotresa aprila 1979. godine bio u moru, jugoistočno od Bara prema albanskoj granici, što je uticalo da posledice budu manje. U tih 14 kilometara od kopna, voda je „amortizovala”  jačinu pa je bilo manje rušenja nego, recimo, da je epicentar bio na kopnu.

Komentari6
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.