Sreda, 08.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Tiha rehabilitacija biskupa Rožmana

Tiha rehabilitacija biskupa Rožmana
Бискуп Рожман и Леон Рупник (поред њега, поздравља)

Od našeg stalnog dopisnika
Ljubljana, 20. aprila – Pošto je pre dve godine slovenačka desnica uspela u naporu da poništi presudu izrečenu ljubljanskom biskupu Gregoriju Rožmanu i prvaku narodne stranke Mihi Kreku pod izgovorom „obnove procesa montiranog od strane komunističkog režima”, Okružni sud u Ljubljani objavljuje da je netom obustavio procesuiranje kažnjive radnje zbog „posebnih pravnih okolnosti koje onemogućavaju gonjenje”. Posebna „okolnost” na koju se sud poziva jeste da su obojica optuženih – mrtvi.

Tako je, baš kao što su stranke levice upozoravale oktobra 2007, „ispod žita, pomoću ‘pravne rupe’, izvršena tiha rehabilitacija biskupa Rožmana i Mihe Kreka”. To znači da naredna pokolenja više neće učiti da je Slovenačku katoličku crkvu (SKC) tokom Drugog svetskog rata vodio zločinac i kolaboracionista fašističkog režima Gregorij Rožman, koji je zaslužan i za vrbovanje domobranskih regruta, niti da je domaću političku emigraciju predvodio zločinac i (vele)izdajnik Miha Krek. Janezu Janši i njegovim demokratama (SDS) uspelo je da posle 18 godina borbe, tačnije od vremena kada je Hrvatska rehabilitovala Stepinca, na mala vrata isposluju rehabilitaciju Rožmana i Kreka.

Iako je izostala sudska redefinicija Rožmanovog lika i dela, odbacivanje optužbi da je učestvovao u ratnim zločinima znači novu, sada pozitivnu ulogu SKC u Drugom svetskom ratu, upozoravaju komentatori. S obzirom da je sud „utvrdio da je u konkretnom slučaju (optužena) osoba pokojna”, za pravosuđe je stvar zaključena. Pride je i državna tužiteljka deo nekadašnje optužnice protiv Rožmana i Kreka u međuvremenu povukla. Saznajemo da je reč o nedelima opisanim pod naslovom „Ratni zločini optuženih”.

Vrhovni sud Slovenije je oktobra 2007, u vreme kada je na vlasti bila desno orijentisana vlada premijera Janše, udovoljio molbi ljubljanske nadbiskupije i poništio pravosnažnu presudu Rožmanu i nekadašnjem lideru narodnjaka Kreku. Sud je vratio slučaj Okružnom sudu u Ljubljani, koji je trebalo da sprovede novo suđenje. Zanimljivo je da se tada javila tek osnovana partija demohrišćana Slovenije koja je na adresu ljubljanske nadbiskupije uputila otvoreno pismo u kome je tražila ponovno suđenje Rožmanu, uz naglasak da je kucnuo čas da crkva (SKC) progovori o moralnoj odgovornosti nekadašnjih verskih vođa i svojoj ulozi u nastanku domobranstva. Demohrišćani su opominjali da činjenica da je Vrhovni sud 2007. otkrio procesne greške na suđenju Rožmanu (u njegovom odsustvu) u Ljubljani 1946, kada ga je Vojni sud na osnovu optužbe za saradnju sa okupatorom osudio na 18 godina zatvora sa prinudnim radom, gubitak građanskih prava po odsluženoj kazni u periodu od 10 godina i zaplenu celokupne imovine – ne sme da posluži kao izgovor da Rožman bude pomilovan u pogledu njegove moralne krivice.

Demohrišćani su tražili otvaranje arhiva i da se otkrije puna istina – da Rožmanu nije suđeno samo zato što je kolaborirao sa okupatorskom vlašću, već zato što je podsticao, moralno i politički nagovarao stanovništvo da se priključi domobranskim (a ne partizanskim) formacijama tokom Drugog svetskog rata. Zato su se mladi Slovenci „u ime i za interese vere upleli u mreže agresora, od njega prihvatili oružje i povinovali njegovim naredbama”, upozoravaju demohrišćani, uvereni da nije dobro da u istoriji ostane zapisano da se Rožman „izvukao” zbog grešaka u vođenju sudskog postupka, što ne razrešava dilemu o njegovoj krivici i moralnoj odgovornosti.

Za prenos Rožmanovih posmrtnih ostataka iz Ohaja u Sloveniju zauzima se i nekadašnji šef slovenačkih komunista i potonji prvi predsednik samostalne države Milan Kučan. Uz uslov da to bude čin iz pijeteta koji ne sme da preraste u politički spektakl.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.