Nema slobode ni u rezervnoj domovini

Od našeg dopisnika
Mostar – Bosna i Hercegovina i Hrvatska uskoro će potpisati sporazum o ukidanju dobrovoljnosti kod izdržavanja kazne u drugoj državi koji će omogućiti da se oni koji su umakli pravdi zahvaljujući dvojnom državljanstvu ipak nađu iza rešetaka. Potvrdila je ovo za „Politiku” portparol Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine Marina Bakić dodavši da je BiH i sa Srbijom počela pregovore oko potpisivanja navedenog sporazuma.

Prema njenim rečima, u BiH bi uskoro trebalo da stigne hrvatski ministar pravosuđa Ivan Šimonović, ali nije mogla precizirati datum potpisivanja sporazuma, jer je potrebno da Savet ministara BiH da saglasnost kao i da se urade još neke stvari tehničke prirode.

Bakićeva je objasnila da će se novim sporazumom omogućiti da pravosnažno osuđene osobe iz jedne države izdržavaju kaznu u drugoj državi bez potrebe njihovog dobrovoljnog pristanka.

Ona nije znala reći koliko je osoba koje su osuđene pred sudovima BiH pobeglo u Hrvatsku i Srbiju i koliko njih bežeći pred pravosuđem Srbije i Hrvatske boravi u BiH. Međutim, istakla je da policije rade na prikupljanju takvih podataka.

I Hrvatska i BiH imaju veliki interes za potpisivanje ovog sporazuma jer je u poslednje vreme veliki broj osoba koje imaju dvojno državljanstvo ne čekajući presude u zemlji gde im se sudi pobeglu u rezervnu domovinu. Najsvežiji primer je hrvatski saborski zastupnik i general Branimir Glavaš kojeg je Županijski sud u Zagrebu osudio na deset godina zatvora zbog ratnog zločina na području Osijeka, a koji je pobegao u BiH i sada bezbedno boravi u Hercegovini. Jedan od poznatijih primera je i hrvatski kardiohirurg Ognjen Šimić koji je prošle godine iz Rijeke pobegao u rodno Sarajevo nakon što je u Hrvatskoj osuđen na devet godina zbog primanja mita.

I sa druge strane ima niz primera, a među najzanimljivijim je slučaj nekadašnjeg hrvatskog člana Predsedništva BiH Ante Jelavića koji je pobegao u Hrvatsku nekoliko sati pre nego što mu je Sud BiH izrekao desetogodišnju zatvorsku kaznu zbog pronevere novčanih sredstava.

Još je niz primera u slučajevima bežanja iz BiH u Hrvatsku i obrnuto, dok je primera bežanja u Srbiju manje.

Ovaj sporazum se ne odnosi i na izručenje niti se, kako je Bakićeva objasnila, o izručenjima između BiH, Hrvatske i Srbije još može govoriti, jer je za to potrebno uraditi izmene Krivičnog zakona BiH, kao i izmene u ustavima Hrvatske i Srbije. Izručivanje osuđenika ili optuženika u zemljama Evropske unije obavlja se bez ikakvih prepreka i na osnovu tzv. Naloga za hapšenje, tako da će i BiH, Hrvatska i Srbija morati uskladiti svoje zakonodavstvo s evropskim. Do tada pravda će se pokušati zadovoljiti sporazumom o izdržavanju kazne u rezervnoj domovini.