Četvrtak, 02.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Sahrana posle 28 godina

Sahrana posle 28 godina
Асанација терена 2008: специјални спасиоци Министарства одбране Словеније поред десног крила авиона Фото Министарство одбране Словеније

Od našeg stalnog dopisnika
Ljubljana, 31. maja – Rodbina putnika poginulih u nesreći aviona „Ineks Adrije” DC9 YU – ANA (danas „Adria ervejz”) na Korzici, čekala je gotovo 28 godina da se dostojno oprosti od najmilijih. U 18 sati je na ljubljanskom groblju Žale održana komemoracija kojoj je prisustvovala, pored gradonačelnika Ljubljane Zorana Jankovića, i ministarka odbrane Ljubica Jalušič. Današnji dan je izabran za sahranu preostalih posmrtnih ostataka poginulih jer je 31. maja 2008. konačno završena asanacija mesta nesreće – planine San Pijetro na Korzici.

Nesreća se dogodila 1. decembra 1981. godine. Proglašena je najvećom tragedijom koja je snašla avio-prevoznika iz Slovenije, ne samo zato što je život izgubilo 180 ljudi, već i zato što su u trenu nestale čitave porodice, a dve „jugoslovenske firme” ostale bez dobrog dela svojih zaposlenih. Utoliko je šok u ovdašnjoj javnosti bio veći kada su mediji početkom prošle godine krenuli tragom vesti da na padinama planine u koju je udario avion uoči sletanja na aerodrom u Ajačiju, još uvek leže ne samo kosti umrlih, nego i stvari putnika i posade, poput ručnih satova, nakita, ličnih dokumenata (lične karte, pasoši), fotografija, ženskih torbica, ručnog prtljaga, ćebadi… Ono što se činilo neverovatnim i bizarnim, ispostavilo se tačnim, iako su nadležni u početku sve negirali.

Prve novinarske ekipe donele su stravične snimke sa terena, a otkriveno je da na San Pijetru trule i pozamašni delovi trupa „Adrijinog” aviona, čije poreklo je zataškano tako što je deo olupine na kojoj je pisalo ime avio-kompanije naknadno okrenuto ka zemlji i time postalo nedostupno očima radoznalaca. Polako je isplivalo da činjenica da planina nije „očišćena” posle nesreće i nije bila neka velika tajna tokom protekle dve decenije jer je u lokalnim novinama otkriveno pismo nekog čitaoca koji je još sredinom osamdesetih godina prošlog veka uzalud upozoravao institucije da to što je ostavljeno na milost i nemilost zubu vremena na Korzici, nije ni ljudski, ni pristojno prema tamošnjim meštanima. Ispostavilo se da je bilo još sličnih prijava na adresu osnovnih organizacija tadašnjeg Saveza komunista, ali su sve završile u fiokama partijskih aparatčika.

U potrazi za krivcem što je svojta posle 26 godina saznala da daleko od domovine na San Pjetru još leže ostaci njihovih najbližih, POP TV je stigla do „saveznih organa” nekadašnje SFRJ u Beogradu. Rasprela se i debata o krivcu za nesrećni događaj, a taj je pronađen u pilotu, navodno nekadašnjem pitomcu JNA, pa su gledaocima pokazane i njegove „ćirilične” beleške. Eksperti su potom otkrili da bi avion planinu „preskočio” da je pilot dodao samo malo gasa… U nizu reportaža svedočila su o svom bolu sada već odrasla deca poginulih radnika „Adrije” i ekspoziture „Kompasa” koji su krenuli na jednodnevni izlet u inostranstvo, većinom ostavivši nejač kod kuće, na brizi bakama. Svoju priču je ispričala i donedavna ministarka pravosuđa Zdenka Cerar, koja je sa suprugom, čuvenim gimnastičarem Mirom Cerarem, izbegla zlu sudbinu jer im je najmlađa ćerka veče uoči puta dobila visoku temperaturu, pa su ostali kod kuće…

Ukratko, povika javnosti je učinila da je lane konačno pronađen potreban novac pa je na Korziku poslata specijalna ekipa spasilaca. Oni su tokom dve nedelje rada izveštavali maticu o teškom i negostoljubivom terenu, a pomoć im je pružilo i francusko ministarstvo odbrane. U dolinu je helikopterima izvučeno više od 27,5 tona materijala, od većih delova aviona, preko „veće količine posmrtnih ostataka žrtava” do njihovih ličnih stvari. „Adrija” je tada organizovala poseban let za Korziku kako bi članovima porodica omogućila da se na licu mesta uvere da je mesto nesreće očišćeno, a njihovi bližnji na putu kući, gde su danas konačno našli svoj mir.

Svetlana Vasović-Mekina

Komentari4
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.