Bekstvo nestrpljive mlade
Prvu tortu je još 1660. godine napravio francuski kuvar, i to u Engleskoj. Gde bi drugde do na londonskoj svadbi. Naime, za vreme vladavine kralja Čarlsa Drugog ostrvljani su na venčanja donosili kolače i stavljali ih jedne na druge. Verovali su da što je više nagomilanih poslastica, to će brak biti bolji i plodniji. Iznenađen načinom na koji su Britanci slagali razne patišpanje i keks, Francuz je došao na ideju da od te bezoblične planine napravi hladan kolač na nekoliko nivoa, preliven kremom. Tako je nastala torta. Mladenci je i danas seku, te na svadbenom ručku probaju po parče. Da bi im zajednički život bio sladak i bogat kao poslastica.
U Srbiji, međutim, ranije nije postojao takav običaj. Naprotiv, verovalo se kako nije dobro da mlada i mladoženja u isto vreme piju vodu „jer će se svađati, a isto će se desiti ako jedu od jednog zalogaja ili istom kašikom”. Mladenci su se, doduše, kod nas venčavali s kitom bosiljka, koju bi posle ušivali u jastuk. To je bila jedina zajednička stvar koju su imali u toku svečanosti.
Ipak, ponekad je do te svečanosti bio dug put. A mladi, kao mladi – nestrpljivi. Naime, dok se u većem delu sveta devojka obavezno prosila od roditelja, izgleda da je u Srbiji nekada bilo uobičajeno da buduća supruga pobegne kod momka ukoliko bi mladi par primetio da „stari odugovlače”. Te devojke u narodu su se nazivale „begunice”. Dakako, posle bega roditelji su se ljutili, ali bi, najčešće, prijatelji posredovali da se oni stišaju i pomire.
Opet, i kad je o burmi reč, Srbi „teraju svoju modu”. Nose je na domalom prstu desne ruke. Na Zapadu se nosi na levoj ruci, a stari Jevreji stavljali su „bračni prsten” na kažiprst. U Indiji su ga nosili na palcu.
Običaj naroda na Zapadu da burmu stavljaju na domali prst, bilo leve ili desne ruke, potiče, zapravo od starih Grka. Njihovi lekari iz trećeg veka pre naše ere verovali su da „vena ljubavi” ide od tog prsta do srca. Zato je on postao najpodesniji za burmu. Rimljani su prihvatili grčku priču o veni i prstu ljubavi, a za njih je on bio i „prst zdravlja”. Tako se koristio i za mešanje medikamenata, jer se verovalo da bi otrovno dejstvo leka doktor na taj način mogao da oseti.
U svakom slučaju, „otrovna” ili „neotrovna”, begunica ili ne, mladu prate svečanosti, običaji, znamenja i burma na nekom od prstiju. U kojoj god zemlji bila.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


