Ponedeljak, 13.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Kanada ne može da prizna nezavisno Kosovo

U kolumni u "Toronto staru" politički analitičar Ričard Gvin upozorava da bi zakon koji je 1995. usvojen kako bi se rešilo pitanje secesije Kvebeka (takozvani "Kleriti akt") mogao da smesti Kanadu uz bok Rusije i Gruzije, dakle zemalja koje podržavaju integritet postojećih država. Kanadsko zakonodavstvo određuje da bilo kakav referendum o osamostaljenju Kvebeka vladi tog dela države neće dati pravo da nezavisnost proglasi unilateralno. I kanadski vrhovni sud je potvrdio zakon koji određuje da bilo koja vlada Kvebeka, ako se odluči da krene putem osamostaljenja, prvo mora da pregovara sa saveznom vladom u Otavi i da nema pravo da osamostaljenje proglasi jednostrano.

Aminovanje prava na jednostrano priznanje samostalnosti Kosova od strane EU bi stoga vladu Kanade gurnulo u nezavidan položaj. Situacija bi bila još teža ukoliko bi Kanada podržala jednostrani potez Prištine, jer bi posle kod kuće teško izbegla da u sopstvenom slučaju ne pristane na isti ili sličan scenario. Ova dilema bi Kanadu, uprkos njenim simpatijama za "kosovarske izbeglice", kako pišu kanadski listovi, mogla da potisne u blok zemalja koje neće olako ni sa oduševljenjem priznati nezavisnost Kosova.

"Gruzija neće razmeniti ambasadore sa novom državom Kosovo. A može se sa priličnom dozom sigurnosti nagađati da to neće učiniti ni Kanada", tvrdi kolumnista "Toronto stara" uz nabrajanje drugih država koje su u sličnom položaju, od Kine (zbog Tibeta), preko Rusije (zbog svojih republika i naroda), do Kipra (zbog samoproglašene turske republike) i Španije zbog Baskije. Treba podsetiti da je izjava švedskog ministra spoljnih poslova Karla Bilta posle sastanka ministara spoljnih poslova Evropske unije da se "samo još jedna država EU protivi jednostranom priznanju Kosova" (Kipar) demantovana istog dana kada je slovački premijer Robert Fico ponovio da ni Slovačka neće priznati jednostrano otcepljenje Kosova. Odmah iza toga je isto rekao i rumunski ministar odbrane, a izgleda da je broj država koje bi zbog Kosova mogle da imaju probleme još veći.
Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.