Vazduh u gradu sve zagađeniji

Najnovija istraživanja koja je za potrebe Skupštine grada sproveo Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" pokazuju da se iz godine u godinu povećava zagađenje vazduha u glavnom gradu, a glavni uzročnik je saobraćaj. Brojni apeli gradskih vlasti i stručnjaka da građani bez preke potrebe ne dolaze automobilima u centar grada nisu uvaženi, pa smo tako svedoci sve veće zatrovanosti vazduha u najužem gradskom jezgru. Prema "Batutovim" istraživanjima, najveće zagađenje registrovano je na raskrsnici Ulice kralja Milana i Kneza Miloša kod "Londona", u Terazijskom tunelu, ispred Doma Narodne skupštine, kao i u Cvijićevoj ulici gde je zagađenje procentualno veće nego na ostalim lokacijama, jer ovuda neretko saobraćaju i teretna vozila koja su najveći zagađivači. Procenjuje se da u periodu od 9 do 10 časova ujutro pored Doma Narodne skupštine prođe oko 6.000 vozila, a u "špicu", od 15 do 16 časova, oko 5.300.

Vidosava Dudić, stručni saradnik sa Instituta za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut", kaže da su, osim građana koji žive i rade u centru grada, najugroženiji pripadnici saobraćajne policije koji svakodnevno regulišu saobraćaj na Slaviji, u Ulici kneza Miloša, kao i u Savskoj ulici.

- Valjalo bi da se tim ljudima uradi test krvi kako bi se videlo da li im je i u kojoj meri povećana koncentracija olova. U nezavidnom položaju nalaze se i prodavci na kioscima koji se nalaze na autobuskim stajalištima - naglašava Dudićeva.

Ona smatra da je štetna i pojava sve većeg broja piljarnica na autobuskim stajalištima, jer njihovi vlasnici voće i povrće postavljaju napolju i izlažu ga visokoštetnim izduvnim gasovima. Prema njenim rečima, u nepovoljnoj situaciji mogu biti i đaci osnovnih škola u centru grada, pa će zbog toga Institut "Batut" od 15. januara meriti zagađenost vazduha ispred i u samim školama.

Pored toga, Institut "Batut" će nastaviti da jednom nedeljno meri zatrovanost vazduha na 14 lokacija u gradu.

Gradske vlasti kao rešenje problema vide povećanje starosne granice za vozila koja se uvoze iz inostranstva, ali ističu da je tako nešto malo verovatno zbog materijalnog položaja u kome se nalaze stanovnici Srbije.

Branislav Božović, gradski sekretar za zaštitu životne sredine, smatra da značajniju ulogu u smanjenju zagađenja mora da preuzme Republika koja, prema njegovim rečima, "ne treba po svaku cenu da štiti domaću proizvodnju".

- Životnu sredinu ćemo lakše očuvati ako smanjimo potrošnju benzina i u većoj meri počnemo da koristimo gas i bezolovni benzin. Trenutno oko 60 odsto vozila GSP-a koristi motore "euro 3", a od sledeće godine ćemo i od privatnih prevoznika tražiti da u svoja vozila ugrade motore "euro 3" i "euro 4" koji znatno manje zagađuju okolinu - najavljuje Božović.

On ističe da bi uvođenjem elektronike u saobraćaj došlo do smanjenja zagađenosti vazduha, ali da centralna gradska zona predstavlja "teško rešiv problem", pogotovo u zimskim mesecima, jer se ulice u tom delu grada nalaze na takvom položaju da su uvek neprovetrene. Osim toga, aktuelne popravke beogradskih mostova takođe utiču na povećanje zagađenosti vazduha.

- Moramo da shvatimo da očuvanje životne sredine ne predstavlja trošak i gubitak, kako se pogrešno misli, već dobitak, jer na taj način čuvamo i vlastito zdravlje - ističe Božović.

U Institutu "Batut" preporučuju nadležnima da zabrane prolazak kroz centar grada svima osim taksistima i vozilima javnog gradskog prevoza, kao i da što pre uvedu metro. Pored toga, oni ističu da se mora svakodnevno raditi na obrazovanju stanovništva radi podizanja svesti u vezi sa opasnošću koju donosi zagađenje vazduha.