Nedelja, 28.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Braun dobio povišicu

Braun dobio povišicu
Међу најбоље плаћеним премијерима у Европи: Гордон Браун (Фото АФП)

Kada je Gordon Braun nedavno nasledio Tonija Blera na mestu britanskog premijera, preko noći je dobio povišicu od oko 100.000 dolara godišnje, što je njegovu dotadašnju platu ministra finansija od 136.677 funti (200.405 dolara) povećalo na 187.611 funti (375.222 dolara), piše američki magazin "Forbs". Posle ovoga Braun je postao jedan od najbolje plaćenih evropskih premijera. U rezultatima istraživanja globalne konsultantske grupe "Hej grup", za njim sledi francuski predsednik Nikolas Sarkozi čija je plata nedavno udvostručena na 240.000 evra (346.000 dolara ili 167.500 funti), samo nekoliko meseci posle njegovog stupanja na dužnost.

Kako se navodi u istraživanju, britanski premijer ipak zaostaje za liderskim položajima u privatnom sektoru i zarađuje manje od 10 odsto plata koje primaju generalni direktori.

Međutim, u manjoj zemlji kao, što je Irska, predsednik vlade Berti Ahern dobio je povećanje plate zahvaljujući kome će primati 310.000 evra (217.000 funti ili 434.000 dolara). Da je ostalo na ovome, Ahern bi bio na vrhu lestvice najbolje plaćenih evropskih premijera, ali nije. Nešto kasnije ova odluka odložena je za godinu dana.

Filip Koen, konsultant zadužen za istraživanje u "Hej grup" kaže da "na višem nivou u privatnom sektoru viša funkcija uglavnom podrazumeva veću platu. Ovo, međutim, ne može da se primeni u potpunosti i na vladu."

Očigledno je da paketi plata lidera ne uzimaju u obzir stvari kao što su putovanja, smeštaj i drugi troškovi života. Disparitet u odnosu na privatni sektor još je veći kada se uzmu u obzir bonusi. Tako bi Braun kao generalni direktor neke britanske kompanije mogao da zaradi još čak 1,5 miliona funti.

Ovo poređenje još je upadljivije ako se stavi u odnos prema potencijalnim korporativnim zaradama u Sjedinjenim Državama.

Nedelju dana pošto je stupio na dužnost 2006, bolivijski predsednik Evo Morales sproveo je kampanju u kojoj je svoju platu upola smanjio na nešto malo više od 1.800 dolara mesečno. Iako je ovo bio simboličan potez, čiji je cilj bio da obezbedi više novca za plate nastavnika, imao je efekta i na kresanje plata ostalih članova njegove vlade i zvaničnika, s obzirom na to da niko ne može da zarađuje više od predsednika.

Mnogi lideri, po odlasku sa položaja, pronalaze načine za ostvarenje zarade – kroz razne fondacije ili dobrotvorni rad. To su učinili bivši američki predsednici Bil Klinton i Džimi Karter ili nekadašnji sovjetski lider Mihail Gorbačov, kao i sadašnji predsednik Kostarike Oskar Arias, dok se Toni Bler i Žak Širak spremaju da osnuju svoje organizacije.

Na najnovijoj "Forbsovoj" listi najbogatijih kraljevskih glava očigledno da se nalaze osobe koje se smatraju "liderima" svojih zemalja, ali je interesantno da se zna i to koliko građani plaćaju za izabrane svetske lidere.

Za američkog predsednika Džordža Buša poreski obveznici odvajaju 400.000 dolara godišnje, dok za čoveka broj dva, Dika Čejnija, odlazi 208.575 dolara.

Za razliku od njih, zvanična plata predsednika Vladimira Putina samo je nešto malo veća od 81.000 dolara, dok je nedavna "prijava o imovini" pokazala da je ukupna vrednost njegove imovine smanjena tokom njegovog drugog mandata.

Nemački kancelar Angela Merkel, koja je dobila ime Forbsove "najmoćnije žene" već drugu godinu zaredom, i koja je nedavno kritikovala prevelike plate izvršnih direktora u privatnom sektoru, plaćena je oko 318.000 dolara.

U Japanu je bivši premijer Šinzo Abe u septembru prošle godine rekao da će svoju platu od 355.000 dolara smanjiti za 30 odsto i da će se ostali ministri odreći deset procenata od svojih plata.

Na samom vrhu, u nekoj meri, ipak se nalazi singapurski premijer Li Sijen Lung, koji, posle kontroverznih povećanja plata, do kraja naredne godine treba da dobije 2,05 miliona dolara. Li je rekao da će svoju povišicu dati u dobrotvorne svrhe.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.