Subota, 27.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Usred krize i krizni porez

Usred krize i krizni porez
Премијерка на муци: Јадранка Косор (Фото Танјуг)

Od našeg stalnog dopisnika
Zagreb – Hrvatska vlada na velikoj je muci kako da popuni poveliku rupu od preko dve milijarde evra u državnom budžetu, jer nijedan njen predlog u tom smislu nije dobio potrebnu podršku. Čak se i predsednik RH Stjepan Mesić javno usprotivio najnovijem predlogu o uvođenju „kriznog poreza” na plate i penzije ocenjujući ga kao „rešenje preko kolena”.

Protiv dosadašnjih vladinih predloga listom su se digli i sindikati i poslodavci, a ni koalicioni partneri baš ne daju javnu podršku, iako premijerka Jadranka Kosor tvrdi da je od njih ima. Stranka penzionera, štaviše, najavila je i napuštanje vladajuće koalicije ako se dirne u penzije, kako to vlada ozbiljno namerava, jer naprosto nema gde da zahvati gotov novac.

Simptomatično je i da se konkretni vladini predlozi menjaju skoro svakodnevno, pa je tako u svega tri dana ponuđeno tri modela zahvatanja iz plata i penzija. Najnoviji predlog u pregovorima vlade sa sindikatima i ostalima, koji je juče objavila premijerka Kosor, glasi: uveo bi se porez od pet odsto na plate zaposlenih u državnom i javnom sektoru i penzije više od 3.000 kuna (410 evra), ali se tad ne bi isplaćivao regres i „božićnica”, a po drugoj varijanti šest odsto uz ostanak regresa i te naknade na Božić.

Međutim, procurila je vest iz sindikata da vlada sada predlaže „krizni porez” od tri odsto na plate i penzije, koji bi se primenjivao do kraja iduće godine, ali i povećanje PDV-a sa dosadašnja 22 na 23 odsto.

„Mislim da Hrvatskoj ne treba krizni porez, već izlaz iz krize”, kaže na sve to predsednik Stjepan Mesić i dodaje kako „predlog ekonomista da se napravi devalvacija pa deprecijacija kune treba ozbiljno razmotriti”. Vlada i guverner HNB do sada su odbijali i pomisao na tako nešto, pa će najverovatnije ustrajati na tome i ubuduće.

Naučno društvo ekonomista takođe je protiv „kriznog poreza”, a njegov član Saša Drezgić o tome kaže: „Umesto kriznog poreza, puno efikasnije bi bilo uvođenje poreza na ekstraprofit, pre svega bankama, i poreza na kapitalnu dobit i luksuz.”

Komentari2
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.