Ugasli sjaj Ostrva cvijeća

Tivat – Ministarstvo odbrane Crne Gore obavestilo je početkom meseca tivatsku Elektrodistribuciju da više neće podmirivati troškove električne energije privatnim i pravnim licima na Ostrvu cvijeća.

Izlazeći u susret zahtevima predstavnika stanara, Elektroprivreda je isključenje struje odložila do danas kada treba da se reši na koji način će oko 250 stanovnika bivšeg vojnog odmarališta plaćati električnu energiju.

Petočlani odbor stanara na Ostrvu cvijeća razgovarao je na tu temu sa predsednikom opštine Miodragom Kankarašem koji im je obećao pomoć kako bi se problem rešio.

Stanovnici Ostrva cvijeća istakli su da ne beže od plaćanja računa, već žele da usaglase način na koji će izmirivati troškove.

Elektroprivreda je troškove električne energije na ostrvu obračunavala po industrijskoj tarifi, a ukupni mesečni račun je iznosio 4.100 evra, što je kako objašnjavaju u tivatskoj Elektrodistribuciji za stanare bilo znatno povoljnije jer ukoliko bi bili standardno tarifirani, računi bi bili mnogo veći.

Dopis Elektrodistribuciji prosledio je pomoćnik ministra, pukovnik Rifet Kosovac koji je u tom dokumentu precizirao da ovo ministarstvo zaključno sa 1. avgustom prestaje da plaća račune utrošene električne energije na Ostrvu cvijeća.

Proteklih 15 godina, nakon rata u Hrvatskoj prinudni smeštaj u ovom nekada atraktivnom vojnom turističkom objektu našlo je oko 60 porodica vojnih lica, trećina ostrva je vraćena mitropoliji Crnogorsko-primorskoj, a u međuvremenu je na istočnoj strani ostrva otvoren i privatni apartman Duška Mikijeljevića koji mu je vraćen sudskim postupkom.

Deo porodica penzionisanih vojnih lica tokom sezone kućni budžet leti popunjava izdavanjem soba i prodajom sladoleda. Nekada atraktivni bungalovi su zapušteni i ruinirani, egzotična vegetacija koja je bila zaštitni znak odmarališta je skoro iskorenjena, a stanovnici muku muče i sa odvoženjem smeća.

Vlada Crne Gore je prošle godine javnim pozivom prikupljala ponude stranih investitora za turističku valorizaciju ovog ostrva koje je sedamdesetih i osamdesetih godina bilo jedna od top destinacija crnogorske turističke ponude za koje su se grabile porodice najuticajnijih oficira JNA i jugoslovenske estradne zvezde.

Ž. Komnenović