Nedelja, 26.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Duvan čvarci i šljivovica iz đačke kuhinje

Razne sorte vina i rakije, džem, pekmez,pirotski kačkavalj i kozji sir, delić su asortimana iz srednjoškolskih pogona
Duvan čvarci i šljivovica iz đačke kuhinje
(Фото М. С. Миладиновић)

Pirotski kačkavalj i valjevski šoder čvarci uz prokupac iz Aleksandrovca dostojna su uvertira u spektar proizvoda koji nastaju u srednjim školama. Po principu od „od njive do trpeze” u radionicama škola koje obrazuju buduće profesionalce u poljoprivredi, proizvodnji i preradi hrane nastaju i džem od kupine, pekmez od šljiva, sirup od aronije, kiseli krastavčići, sok od paradajza, pasterizovani fileti paprike… Kačkavalj od kravljeg, kozjeg, ovčjeg mleka, sitan ili sir sa plesnima, pasterizovano mleko i jogurt takođe su plodovi đačke industrije. Od alkoholnih pića u školama se proizvode razne sorte vina i rakije, kao i konjak i vinjak. Ali ovi proizvodi uglavnom ne stižu na veće tržište.

Najveći deo prerađenog voća, povrća, mleka i mesa iz školskih radionica ide u kuhinje đačkih domova koji su u sastavu škola proizvođača. Ponešto iz bogatog asortimana može da se kupi u školskim prodavnicama. Jedino alkoholna pića iz školskih destilerija i podruma ne smeju da se nađu u slobodnoj prodaji.

Poljoprivredna škola sa domom učenika „Valjevo” jedna je od kuća znanja koje se diče praktičnim delom nastave ratarstva, povrtarstva, stočarstva, odakle i potiču njihovi proizvodi.

– U primarnoj proizvodnji gajimo paradajz, luk, krompir, papriku, šargarepu, cveklu, kupus, zelenu salatu, ali i lekovito bilje. Imamo u školskom posedu zasad šljive i voćnjak različitih vrsta i sorti voća, a i proizvodimo sadnice voća. Uzgajamo ječam, ovas, kukuruz, lucerku za potrebe ishrane našeg stočnog fonda. Negujemo govedarstvo, gajimo krave čije mleko ide na preradu u našu mlekaru odakle dobijamo sir, kajmak i jogurt. Bavimo se ovčarstvom i svinjarstvom – dočarava Milan Gajić, direktor valjevske Poljoprivredne škole čiji su budući mesari ove godine na Festivalu čvaraka u Valjevu osvojili drugo mesto u pravljenju duvan i šoder čvaraka.

U njihovoj prodavnici, u krugu škole, osim sadnica voća koje su najtraženije, kupci rado pazare voće i povrće, mleko, svinjsko i goveđe meso, ali i jaja školskih koka nosilja. Rakija iz školske destilerije nije na prodaju.

– Od rakija uglavnom proizvodimo šljivovicu, malo kajsije i kruške. Pravimo i vino, ali to je sve za potrebe obrazovanja – napominje Gajić.

Jedina registrovana za proizvodnju vina je Srednja škola sa domom učenika „Sveti Trifun” u Aleksandrovcu. Ona baštini tradiciju nekadašnje vinodeljsko-voćarske škole koja je još 1925. godine otvorena da „spremi mladiće i odrasle u vinogradarstvu, podrumarstvu, voćarstvu, preradi i spremanju voća za samostalan rad u ovim poljoprivrednim granama”. Njen vinograd se prostire na sedam hektara, a škola poseduje i hektare pod šljivama, višnjama i jabukama.

– Imamo savremene pogone za preradu grožđa i lagum za čuvanje vina. Kada bi celokupan rod naše vinove loze bio prerađen u vinskom podrumu škola bi mogla da proizvede 50.000 litara vina za godinu dana. Ipak najveći deo našeg grožđa u rinfuzu ode privatnicima, a škola proizvodi oko 5.000 litara na različitih sorti vina među kojima su tamjanika, prokupac, merlo i rizling – objašnjava Branko Rajčić, direktor Srednje škole „Sveti Trifun” u Aleksandrovcu.

Osim vina, ovde se proizvode i rakije: lozovača, dunjevača, komovica i vinjak. Na etiketi ovih pića, tvrdi Rajčić, piše da su za poklon. Nisu za prodaju, a daruju se u svrhu promocije škole.

Zaštićen brend je najbolja reklama, ako se za primer uzme pirotski kačkavalj Mlekarske škole sa domom učenika „Dr Obren Pejić” u kojoj se dnevno prerađuje 5.000 litara mleka.

– Zaštitili smo proizvod po kome smo prepoznatljivi – pirotski kačkavalj od kravljeg mleka. Najviše pravimo kačkavalj i to više sorti: od kravljeg mleka, mešanac, ovčiji i kozji, ali proizvodimo i pasterizovano mleko, jogurt, vurdu, sitan sir i različite tipove sira u kocki – kaže Nenad Đorđević, direktor Mlekarske škole u Pirotu.

On ističe da je obrazovanje prioritetni zadatak škole i da se to neće promeniti uprkos činjenici da potražnja za njihovim proizvodima daleko prevazilazi proizvodne kapacitete.

– Naši proizvodi stižu na tržište posredstvom velikih prodajnih lanaca. Jedna firma avansno kupuje od nas naše proizvode i stavlja svoje etikete na kojima mora da piše „proizvedeno u Mlekarskoj školi u Pirotu”, jer oni od nas kupuju gotov proizvod ali taj proizvod ne proizvodimo u njihovo ime – razjasnio je Đorđević.

ANTRFILE

Konjak na poklon, zdravica uz sok od paradajza

Konjak Poljoprivredne škole sa domom učenika „Sonja Marinković” u Požarevcu, nedavno je dobio ministar prosvete Mladen Šarčević. On je, doduše, prilikom obilaska školske radionice za preradu voća i povrća mogao da nazdravi samo sokom od paradajza, posluženom u čašicama za rakiju.

– Iskoristili smo priliku da ministru, koji nam nije stalni gost, poklonimo konjak, doduše star dve godine a trebalo bi da odstoji bar pet – kaže Vidoje Vukašinović, direktor požarevačke Poljoprivredne škole koja je među liderima u proizvodnji i preradi hrane.

Njeni đaci i nastavnici obrađuju 55 hektara školskog zemljišta, imaju pet plastenika, farme krava, svinja, ovaca… Pekmez i kompot od šljiva, sok od kupine, kiseli krastavčići, pasterizovana paprika i drugi proizvodi od voća i povrća iz ove škole mogu se kupiti u školskoj prodavnici „Naša tezga – zdrav kutak”, ali uglavnom se koriste za ishranu u đačkom domu.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.