Petak, 03.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

„Fijat” osvaja kinesko tržište

„Fijat” osvaja kinesko tržište
Спреман за пут у Кину: „фијат 500”

Od našeg dopisnika
Rim, 20. avgustaNakon istorijske alijanse sa američkom automobilskom kućom „Krajsler”, ostvaren je još jedan „Fijatov” san: osvajanje kineskog tržišta.

Nakon dva neuspešna dogovora sa kineskim industrijama „Nanjing Automobile Corp.” i „Chery Automobile Co”, italijanska automobilska kuća sklopila je ugovor u vrednosti od 400 miliona evra sa kineskom kompanijom „Guangzhou Automobile Group Co”.

Postignutim dogovorom „Fijatov” cilj je da od 2011. u kineskoj fabrici „Čangša” proizvede 140.000 automobila i 200.000 motora. Kina predstavlja najbitnije tržište za torinsku automobilsku kuću imajući u vidu da ova država, prema mišljenju mnogobrojnih eksperata, ima realne mogućnosti da u narednih nekoliko decenija postane vodeća svetska ekonomska sila.

Još jedan bitan korak za italijansku automobilsku industriju predstavlja i osvajanje južnoameričkog ekonomskog tržišta: tako će se novi „fijat 500”, kako prenosi „Vol strit džornal”, proizvoditi upravo u fabrici „Toluka”  u Meksiku.

Izbor meksičkog tržišta apsolutno je ekonomske prirode: osim jeftine radne snage, zahvaljujući dogovoru o slobodnoj razmeni između Meksika i Brazila (zemlje u kojoj je „Fijat” dosta jak) za izvoz u države Južne Amerike „fijata 500”, proizvedenih u meksičkoj fabrici, ne bi morala da se plaća carina.

U pomenutoj fabrici za sada se proizvode modeli „dodž džorni” i „kruzer” dok proizvodnja „fijata 500” još nije sa sigurnošću potvrđena.

Prema mišljenju mnogih radi se o prvom važnom testu novosklopljene alijanse između „Fijata” i „Krajslera”. Fabrika „Toluka” predstavlja i vrlo mudar izbor imajući u vidu da će, zahvaljujući popularnosti italijanske marke, „Fijat” moći vrlo lako da prodaje svoje modele i u Južnoj Americi, dok „Krajsler” predstavlja isto tako poznatu marku među tamošnjim stanovništvom. „Krajsler”, sa druge strane, ne veruje da bi više zaradio proizvodnjom „fijata 500” u SAD-u.

Odluku o proizvodnji u inostranstvu ne sputava ni američka vlada koja je čvrsto podržala dogovor sa „Fijatom”. Odsek američke vlade odgovoran za automobilsku industriju obavezao se isto tako i da ne utiče na buduće potencijalne ekonomske operacije i dogovore „Krajslera” i „Dženeral motorsa”.

Ipak američki sindikati nisu zadovoljni odlukom kojom se na račun američkih radnika potpomaže meksička radna snaga. Zbog toga nije isključena ni mogućnost proizvodnje „fijata 500” upravo u američkim fabrikama „Varen” u Mičigenu ili pak „Belvidere” u Ilinoisu. Dejvid Kol, predsednik Centra za automobilsko istraživanje izjavio je ovim povodom: „Imajući u vidu problem zaposlenosti u SAD odluka o proizvodnji u Meksiku mogla bi da dovede i do političkih razmirica. Ipak, pogrešno bi bilo voditi se emocijama umesto ispravnim i logičnim industrijskim ocenama.”

Novi tim Serđa Markjonea za samo dva meseca upravljanja američkom automobilskom industrijom za sada nailazi samo na simpatije, prenosi „Vol strit džornal”.

U Detroitu je svečano započeta proizvodnja i novog modela, „fijat drajv”. Na simpatije nailazi i način na koji Markjone bira svoje saradnike: mnogi zaposleni i iz najnižih pozicija imaju mogućnost da postanu novi menadžeri.

Pored američkih, najveću glavobolju Markjoneu za sada predstavljaju ipak italijanski sindikati: radnici fabrike „Termini Imereze” prete italijanskoj automobilskoj kompaniji ogromnom sudskom parnicom u septembru a zahtevaju i novi susret sa vladom kako bi diskutovali o budućnosti ove italijanske fabrike.

U Torinu mnogi se pitaju i o sudbini ostalih „Fijatovih” postrojenja u Italiji. „Zaista smo zadovoljni svim novim potezima Markjonea u Americi, ali ćemo biti još srećniji kada nam bude pokazao plan razvoja italijanskih fabrika počevši sa fabrikom u Torinu”, izjavio je Đorđo Airaudo, predstavnik glavnog sindikata FIOM u Torinu.

Marina Lalović

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.