Četvrtak, 18.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Sećanje: Kapitalina Erić

Sećanje: Kapitalina Erić

Glumica beskrajne ljupkosti i šarma, draga Kapitalina Erić umrla je 19. septembra 2009, u svom voljenom Beogradu. Proteklih decenija svoje emocije i kreativnu energiju poklanjala je publici u matičnom Jugoslovenskom dramskom pozorištu, čiji je član bila od osnivanja. Preselila je na drugi svet svoju Varju u Čehovljevom „Višnjiku”, Agafiju u Gogoljevoj „Ženidbi”, Taisju u „Jegoru Buličovu” Gorkog i mnoge druge junakinje. Kremacija je obavljena u ponedeljak u krugu porodice, po želji glumice.

Kapitalina Erić je rođena u Sibiru, ali su je kao bebu kroz Rusiju, preko Baltičkog mora, Nemačke, Austrije, Maribora, doneli do Zvornika. U najranijem detinjstvu počinje da druguje sa glumom. Već u osnovnoj školi u bosanskom selu Tršiću učitelj je primetio njen umetnički dar. Majka Filisata, Ruskinja koja je u Sibiru na sankama svake subote odlazila u obližnju varoš u teatar, znala je koliko je to lepo i podržala je njenu želju da bude glumica. Posle završene osnovne škole, Kapitalina upisuje Građansku školu u Beogradu, ali se po nagovoru drugarice prijavljuje na konkurs za glumce. Od 200 kandidata, izabrano je njih dvadeset. Među njima je bila i Kapitalina, koja je recitovala poeziju Alekse Šantića. To je i odredilo njen životni put.

Imala je u životu, kako je pričala u svom poslednjem intervjuu za „Politiku”, i lepih i tužnih trenutaka, ali je pozitivnim mislima i voljom znala da pobedi sve prepreke. I tako do poslednjeg dana. Sećala se tada „Rodinog pozorišta”, kako je upoznala Gitu Predić, Branislava Nušića, Ivu Andrića, Krležu, Tita... Kako je davne 1947. na snimanju filma „Živjeće ovaj narod” u Bosanskoj Krupi dobila telegram u kojem je obaveštavaju da mora da se vrati u Beograd jer je angažovana u novom Jugoslovenskom dramskom pozorištu. Sećala se i svojih kolega u novom ansamblu koje su pristizale iz Ljubljane, Zagreba, Sarajeva, Skoplja, Niša... I radosti, igranja, gostovanja, glume, publike. Deliće življenja zapisala je u autobiografskoj knjizi „Od Sibira do Cvetnog trga”, koja ostaje novim generacijama kao lepo sećanje na jednu divnu plemenitu ženu, glumicu koja je znala da živi s merom.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.