Nedelja, 21.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Zaostavština Berlinskog zida

Zaostavština Berlinskog zida
Јунакиња Игара у Сеулу: Кристин Ото; И данас светска рекордерка: Марита Кох

Rušenjem Berlinskog zida sa svetske sportske pozornice nestala je DR Nemačka, sportska velesila u usponu. Sportisti dotadašnjih država Savezne Republike Nemačke i Demokratske Republike Nemačke ponovo su počeli da se pojavljuju u istim ekipama, pod jednom zastavom uz zvuke iste himne, kao i do 1968. godine, kada su se na olimpijskim igrama, po diktatu Međunarodnog olimpijskog komiteta, dve Nemačke takmičile sa jedinstvenim timom i predstavljale treću sportsku velesilu, ali daleko manje uspešnu od SSSR i SAD.

Na Igrama u Tokiju 1964. dve Nemačke zajedničkim snagama osvojile su 50 medalja i zauzele treće mesto iza SSSR (96) i SAD (90), a po sportskom osamostaljivanju četiri godine kasnije u Meksiko Sitiju, Zapadna Nemačka je osvojila 26 medalja, a Istočna samo trofej manje, ali i čak devet zlatnih medalja, pet više od svojih sunarodnika sa zapadne strane zida.

Majstori individualnih sportova

Istočnjaci su sve trofeje osvojili u individualnim sportovima, pre svega u atletici, plivanju i gimnastici, takozvanim bazičnim sportovima, uz veliku „podršku” veslača, a prva zvezda istočnonemačkog sporta bio je 17-godišnji plivač Ronald Mates osvajač dve zlatne i srebrne olimpijske medalje. Mates je olimpijsku karijeru završio 1976. sa osam medalja i ostao najuspešniji plivač leđnim stilom (16 puta rušio svetske rekorde na 100 i 200 m), uostalom od 1967. do 1974. nije izgubio ni jednu trku. Međutim, već u Meksiku 1968. štafetu su preuzele pripadnice lepšeg pola (Karin Janc, plivanje: 2 zlatne, 2 srebrne, 1 bronzana; Renate Šteher, atletika: 2 zlatne, 1 srebrna) i baš plivačice i atletičarke postaće zaštitni znak sporta DR Nemačke.

U Montrealu 1976. sedamnaestogodišnja plivačica Kornelija Ender je osvojila četiri zlata i jedno srebro, a karijeru je završila sa osam olimpijskih i deset medalja sa svetskih prvenstava (8 zlatnih) postigavši 23 rekorda u individualnim disciplinama. U Moskvi 1980. plivačice DR Nemačke osvojile su 11 od 13 zlatnih medalja, uz osam srebrnih i sedam bronzanih, a atletičarke 15 trofeja (5, 5, 5)... Na poslednjem samostalnom učešću DR Nemačke na Igrama, 1988. u Seulu, pošto je zbog bojkota proputila Los Anđeles 1964, zablistala je Kristin Oto i sa šest zlatnih plivačkih medalja bila apsolutni junak Igara, tim pre što ih je osvojila u tri stila (slobodno, leđno, delfin) što niko nije ponovio do danas.

Tada je već u letnjim sportovima DR Nemačka postala druga svetska velesila. U Seulu SSSR je osvojio 132 medalje, DR Nemačka 102, SAD 94, a SR Nemačka samo 40.

Slično je bilo i u zimskim sportovima. Jedinstveni tim dve Nemačke na Zimskim igrama 1964. bio je 5. sa 9 medalja, a 1968. SR Nemačka je bila 7. sa 7 medalja, a DR Nemačka 11. sa 5 trofeja. Već u Saporu 1972. DR Nemačka je, zahvaljujući pre svega uspesima u sankanju i bobu, osvojila drugo mesto sa 14 medalja, samo dve manje od neprikosnovenog SSSR-a i devet više od SR Nemačke (7. mesto). Slično je bilo i u Inzbruku 1976, a u Lejk Plesidu 1980. sportisti DR Nemačke ostvarili su pravi podvig izbivši na prvo mesto po broju osvojenih medalja sa 23 trofeja i čak devet zlatnih (SSSR je imao medalju manje i zlato više). U Sarajevu 1984. DR Nemačka je osvojila 24 medalje, jednu manje od SSSR, ali uz tri zlata više, a u Kalgariju 1988. na poslednjem samostalnom nastupu 25 medalja, četiri manje od SSSR, a 17 više od SR Nemačke...

Četiri rekorda iz laboratorije još odolevaju

Zajednički „beli tim” Nemačke 1992. bio je najuspešniji u Albervilu 1992. ali sa samo medaljom više od dometa istočnjaka četiri godine ranije, i taj primat (sem u Lilehameru 1994) nemački zimski sportovi sačuvali su na svim dosadašnjim zimskim igrama.

Na letnjim pad je bio drastičan. Prvi zajednički tim Nemačke u Barseloni 1992. osvojio je 62 medalje manje nego što su u Seulu osvojile dve Nemačke, a na poslednjim igrama, u Pekingu 2008. Nemačka je pala na šesto mesto sa samo 41 odličjem...

Objašnjenje za ovaj pad je dobro poznato. Nestankom DR Nemačke ugašeni su i državni programi stvaranja sportskih šampiona u kojima se nije štedeo ni novac ni mladi atletičari. Samo tako jedna mala zemlja mogla je da se u sportu meri i pobeđuje sa velikima. Poplava priznanja istočnonemačkih sportista posle rušenja berlinskog zida, pre svega pripadnica lepšeg pola, da su bili naterani da koriste doping dovela je i do brojnih sudskih procesa i isplate obeštećenja. Laboratorije u kojima su naučnici i treneri stvarali asove su zatvorene, neki treneri su pronašli novi posao u Kini, Južnoj Africi, Australiji i još nekim zemljama, a „kraljici sportova” ostali su još nenadmašeni svetski rekordi Jirgena Šulta (1986, disk: 74,08 m), Marite Koh (1985, 400 m: 47,60), ženske štafete Gladiš, Riger, Ojersvald, Ger (1985, 4 h 100 metara: 41,37) i Gabrijele Rajniš (1988, disk: 76,80 m).

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.