Nedelja, 05.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Niški aerodrom – bara bez krokodila

Niški aerodrom – bara bez krokodila
Ваздушна лука југа Србије (Фото С. Игњатовић)

Niš – Za Srbiju na njenom jugu i jugoistoku oduvek se govorilo da raspolaže izuzetno povoljnim prirodnim potencijalima, kao i da ono što je „nebo” podarilo treba iskoristiti u službi čoveka, za njegov razvoj i bolji život... U svakoj prilici kada je bilo reči o prirodnim bogatstvima i infrastrukturi – o vodi, šumama, rudnicima i mineralima, dobrim železničkim i drumskim saobraćajnicama, ali i neiskorišćenim mogućnostima – insistiralo se na poboljšanju veza sa „ostatkom” naše zemlje i sveta. Tako je pre dvadesetak godina Niš, kao centar ovog dela naše zemlje, dobio i civilni aerodrom.

Potrebe privrednika, poslovnih ljudi i turizma srpskog juga i jugoistoka skoro da su nametnule neophodnost izgradnje i otvaranja aerodroma. U nekadašnjoj velikoj Jugoslaviji, Aerodrom „Niš” nije bio na posebno visokom mestu. Zna se i zašto: Beograd, Ljubljana, Zagreb, Sarajevo, Skoplje i Podgorica, kao glavni gradovi republika, imali su svoje velike aerodrome, a funkcionisali su i splitski, osiječki, banjalučki, mariborski, mostarski... Ali, ipak imao je minimalan saobraćaj.

Kasnije, kako je Jugoslavija bila sve manja, tako je mesto niškog na lestvici domaćih aerodroma bilo sve bolje i značajnije. Tako je u SRJ uz Beograd, Podgoricu i Tivat, Aerodrom „Niš” bio jedan od samo četiri u zemlji. A kada su se Srbija i Crna Gora razišle, izbio je na visoko drugo mesto, odmah iza Beograda. Kako i ne bi kada trećeg i nema.

Ali, niški aerodrom, iako je potpuno osposobljen za sve vrste i uslove saobraćaja, jer je renoviran i modernizovan, nema saobraćaja, nema nijednu redovnu avio-liniju. Nema ni sezonskih... To i navodi na zaključak da se zaista nešto neobjašnjivo događa a niškom vazdušnom lukom!

Najnovije nevolje počele su kada je nedavno srpski nacionalni avio-prevoznik „Jat ervejz” iz zimskog reda letenja izbacio višegodišnju rentabilnu avionsku liniju Niš–Cirih!?! Početno i izgleda samo trenutno nezadovoljstvo zbog te odluke zamenile su optimističke izjave i saopštenja da su za saobraćaj s „Konstantina Velikog” zainteresovane mnoge poznate i nepoznate svetske kompanije. Najviše onih lou-kost s jeftinim prevozom. Čak se, zbog toga, poseglo i za narodnom „Mala bara, mnogo krokodila”, odnosno da Aerodrom „Konstantin Veliki” neće moći da udovolji zahtevima svih kompanija koji bi s njega poletale.

Danas, samo nekoliko meseci od te priče i tih vremena, niškoj vazdušnoj luci potpuno su, međutim, okrenuta leđa. Poslednja informacija je i više nego grom iz vedra neba: svoj dolazak u Niš i organizovanje letova do Stokholma i drugih gradova u Švedskoj, samim tim i povezivanja sa avio-saobraćajem u celoj Evropi i svetu, otkazala je i švedska kompanija MCA. Kako se navodi u dosta šturom objašnjenju, MCA, koja je prvi let za Stokholm planirala za 14. decembar, nije dobila odobrenje svoje zemlje za letove iz Niša jer se kompanija trenutno nalazi u velikim finansijskim problemima i teškoćama.

Pre Šveđana bilo je govora da će sredinom novembra crnogorska avio-kompanija „Montenegroerlajnz” početi da leti iz Niša za Cirih, kao i za Podgoricu. Ni to se, međutim, nije dogodilo jer Crnogorci nisu uspeli da prikupe svu potrebnu dokumentaciju i zbog toga su svoje prve letove odložili za mesec dana, odnosno za 18. decembar. A nema još nagoveštaja ni da će neka druga kompanija koja može organizovati avio-prevoz koristiti niški aerodrom.

Zato je sve oko niškog aerodroma i čudno i velika neizvesnost. I, mora se priznati, jedna tužna priča koja previše dugo traje. Jer, Nišu i Nišlijama nije nikakva uteha činjenica da je njihov aerodrom najbolja, pa čak i jedina alternativa, kao poslednjih dana, za aerodrome u Beogradu, Sofiji i Skoplju, kada su pod maglom.

Toma Todorović

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.