Četvrtak, 16.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Ceo svet je pozornica

Ceo svet je pozornica
Сцена из представе "Само изгледа да сам мртав" (Фото Битеф)

"Samo izgleda da sam mrtav" je primarno muzička predstava, čija je glavna tema naličje života Hansa Kristijana Andersena. Predstava prikazuje neke od piščevih brojnih opsesija i paranoja, u čemu nije konkretnija niti analitičnija, već stvara univerzalnu sliku traumatičnih lutanja psihe.
Na uzanom i veoma dugačkom prostoru za igru, koji može simbolizovati autorov specifičan nomadski život, četrnaestoro pevača izvodi a capella pesme, na danskom, nemačkom i italijanskom jeziku. Svi su obučeni u belo, i često deluju kao jezive utvare; sa jedne strane materijalizuju Andersenovu košmarnu podsvest, dok sa druge referiraju i na motive iz njegovih bajki. Njihova tela formiraju vizuelno impresivne kompozicije, neku vrstu kinetičkih skulptura. Andersena igra Nina Steen koja ne izgovara ni reč, ali vrlo efektno materijalizuje njegove permanentne strahove. Njeno scensko prisustvo je eterično, skoro bestelesno, čime se ubedljivo predstavlja užasan premor od tortura sopstvenih misli.

"Samo izgleda da sam mrtav" je vizuelno i muzički fascinantna predstava, poetska, snoviđenjska i sugestivna, veoma raskošna na planu forme, posebno u smislu ispitivanja odnosa između prostora i izvođača, pokreta i muzike, svetla i muzike. Njen značenjski plan je, međutim, znatno oskudniji, ali ovu činjenicu ne treba doživljavati kao manu ili propust, imajući u vidu da je predstava prevashodno realizovana kao omaž Hansu Kristijanu, inspirisan prošlogodišnjim jubilejom, te je njena definišuća spektakularnost u tom smislu opravdana i funkcionalna.

Izvođači predstave "Kargo Sofija-Beograd" Stefana Kaegija su vozači kamiona iz Bugarske, Vencislav i Slavko, koji u ovoj formalno provokativnoj predstavi bazično ne glume, već, blisko televizijskim reality show programima, odnosno dokumentarnim emisijama, govore o svojim životima, porodicama, afinitetima, profesionalnim iskustvima. Smeštena u ogromnoj unutrašnjosti njihovog teretnog kamiona, vozeći se beogradskim ulicama, publika ih auditivno i vizuelno prati putem direktnog digitalnog prenosa. Ovi live prikazi njihovih razgovora kombinuju se sa snimljenim video materijalima sa ranijih putovanja, kao i natpisima o korumpiranoj istoriji transportnih kompanija. Takođe, "zavesa" na kamionskom prozoru, koja se nalazi između publike i grada-pozornice, u najvećem delu predstave je podignuta, te marginalizovani delovi grada, štrokave pijace, neugledna stovarišta i musava pristaništa, kao i slučajni prolaznici, sa kojima vozači razgovaraju, predstavljaju specifičan teatarski prostor.

Predstava "Kargo Sofija-Beograd" može se posmatrati kao eksperimentalni, hibridni teatarski oblik sa elementima dokumentarističkog, pseudoturističkog, edukativnog predstavljanja, čiji je primarni cilj ispitivanje suštine teatralnosti, odnosno veze između stvarnosti i pozorišta. Izvođači, dakle, primarno ne glume, ali u predstavi ima mnogo uslovnosti, odnosno elemenata predstavljačkog. U nekoliko navrata Vencislav izlazi iz autobusa i govori da se nalazi na granicama, švajcarskoj, austrijskoj, itd. U predstavu su uključeni i pevačica (Nataša Tasić), koja na nekoliko lokacija u gradu peva u mikrofon, povezan sa zvučnicima u autobusu, kao i čovek iz "Parking servisa", koji pored autobusa, takođe putem mikrofona, govori o aktivnostima ovog preduzeća. Ovi "igrani" detalji usložnjavaju formu predstave, čineći je ambivalentnijom i provokativnijom u pogledu ispitivanja granica teatralnosti. U pojedinim trenucima, dok vozači prepričavaju anegdote sa puta, preko zvučnika se emituje razdragano idilična instrumentalna muzika, što je duhovito jer se može shvatiti kao sredstvo parodiranja televizijskih emisija o turizmu.

Reditelj Stefan Kaegi dramu, dramatičnost i pozorište pronalazi u svakodnevici koju lagano formalizuje i u ovoj, izuzetno zanimljivoj, predstavi je tretira kao oblik parateatra, radikalno i bukvalno otelotvorujući omiljenu Šekspirovu ideju da je ceo svet pozornica.
Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.