Moris Bežar i mi

Laureat lista "Politika" na 40. Bitefu Moris Bežar čovek je izuzetne karijere i ponekad se čini kao da je neko ko je već dugo među nama premda nikad nije ni posetio našu prestonicu. Nije ga bilo ni ovoga puta, bolestan je. Došao je samo njegov "Balet za život". Zanimljivo je, međutim, da je on na svoj  način, i te kako ušao i u našu baletsku istoriju. Njegovi putevi slave i nekih naših igrača ukrštali su se. Umetnik koji će prvog dana godine koja dolazi napuniti osam decenija života rodio se u Marseju. Sin je filozofa što je nesumnjivo ostavilo traga u njegovom delu.

Igrački i koreografski debi imao je u Parizu. Pre pola veka, u svom ranom koreografskom periodu, sarađivao je i sa dve godine mlađim Miloradom Miškovićem. Naš igrač, koji je tada već osvojio Pariz i ostali veliki baletski svet, bio je Bežarov "Prometej" a igrao je i u njegovom "Visokom naponu". U Briselu 1960. Bežar je osnovao svoj čuveni "Balet 20. veka". U  prvoj deceniji ove trupe istaknuti solista bila je i Duška Sifnios. Posebno se pamti "Bolero", koji je, na muziku imenjaka Ravela, Bežar specijalno spremao za našu balerinu. O uspehu ove koreografije najbolje govori prava parada zvezda koja je u "Boleru" usledila. U tom već mitskom liku, žene koja igra na stolu okruženom velikim muškim ansamblom, a koji je proslavio Dušku Sifnios, kasnije su se prikazivale i takve veličine kao što su: Karla Frači, Suzan Farel, Maja Plisecka... Neke od njih za tu ulogu je pripremala naša Ljubinka Dobrijević, Bežarova igračica koja se takođe predstavila u istom liku. Ona i njen suprug Petar mnogo su godina proveli sa Bežarom, i kao igrači i kao asistenti. Pero Dobrijević svojevremeno je postavio "Bolero" na scenu Narodnog pozorišta. Naravno, sa Duškom Sifnios na čuvenom Bežarovom stolu. I Beograd je, dakle, igrao Morisa Bežara, uz pomoć njegovih "izaslanika". Njegovih, a naših. 

Pomenuta imena samo su ona najvažnija koja su prošla kroz njegov baletski život. Bilo je tu još nekih koji su se takođe našli pod umetničkim krovom Morisa Bežara: u trupi ili u školskoj sali. Ne samo beogradskih igrača već i iz drugih centara one bivše zemlje. 

Osim navedenih, iz bogatog opusa velikog majstora igre izdvajamo i: "Posvećenje proleća", "Simfoniju za usamljenog čoveka", Betovenovu "Devetu simfoniju", "Varijacije za jedna vrata i jedan uzdah", "Romeo i Julija", "Bakti", "Nižinski, božji klovn", "Naš Faust"...