Sreda, 24.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Ustav prema većinskoj volji

Kad su se najznačajniji politički prvaci, stranke i  poslanici, posle višegodišnjih jalovih rasprava, najzad sporazumeli o predlogu teksta novog ustava, kao da su time neprijatno iznenadili one koji izbornom voljom naroda ne učestvuju u parlamentarnom životu Srbije ili to čine u beznačajnoj meri.

Zvati ustav koji će biti donet jedino ako bude potvrđen većinskom narodnom voljom – "oktroisanim", odista mogu samo zluradi ili pak oni koji u sopstvenom samoljublju umišljaju da su Bogom dana elita određena da narodu "podari" najviši pravni akt. Postupak za promenu i donošenje novog ustava, propisan važećim ustavom, izuzetno je zahtevan, ali to ne znači da nije demokratski, naprotiv. Pre će biti da je nedemokratsko zalaganje da se Predlog s gnušanjem odbaci, a da je demokratski dosledno da po tom, najzahtevnijem postupku poznatom danas u uporednom ustavnom pravu, donesemo novi ustav koji će, ne samo po sadržini, već i po načinu donošenja, opravdano nositi demokratsko obeležje. Novi srpski ustav, koji je Narodna skupština jednoglasno usvojila 30. septembra, trebalo bi, pored (sve)moći vlasti (što je suštinska uloga svakoga ustava), da zaustavi i albanski separatizam u južnoj pokrajini, određujući činjenicu da je Kosovo i Metohija neotuđivi deo Srbije, kao ustavno polazište i utočište. Da li je ta brana dovoljna? Verovatno nije, ali jeste neophodna, uz sve ostale koju jedna demokratska vlast može da "sagradi". Oni koji zagovaraju "revolucionarni raskid" s teško ostvarenim državnim i ustavnim jedinstvom Srbije dočekali su naročito ovo ustavno opredeljenje "na nož", tvrdeći da je pokrajina Kosovo i Metohija već faktički nezavisna od Srbije, da se ona i ne pita o njenom budućem statusu i da je zapravo reč o kontinuitetu s prethodnim ustavom i režimom. I da je tako, a očigledno nije, zagovornici ovog mišljenja previđaju da ustav nije samo najviši pravni već i politički, programski, akt naroda, društva i države i da u tom pogledu označava njegova temeljna opredeljenja i stremljenja. Ali, valjda je i to demokratija – pravo da se (pri)strasno zastupa i "vidi" i ono čega nema, da se uvek bude protiv nečega.

Nije nam, naravno, do toga da nekritički hvalimo tekst novog ustava. Iako predstavlja značajan korak napred u odnosu na prethodni, mogao je biti i bolji, načelniji, kraći, a opet sadržajniji. U jezičkom pogledu mogao je svakako biti valjaniji. Možda je autonomiju Vojvodine trebalo podrobnije ustavno odrediti, a ne prepuštati budućim zakonskim tekstovima, što bi moglo uneti nesigurnost u njen obim i zavisnost od odnosa snaga u svakom budućem sazivu Skupštine.

Sa stanovišta organizacije i prirode izvršne vlasti, možda je ovo bila prilika da se preispita njena "dvoglavost", koja je u proteklom periodu često znala da bude izvor nestabilnosti, a ne ravnoteže vlasti. Ali sve mane novog ustavnog teksta nisu razlog za odustajanje od njegovog donošenja. Naprotiv, ne samo zato što u odnosu na mane pretežu njegove vrednosti, već i zbog toga što u srpskom političkom životu teško da može u dogledno vreme biti takvog "vezivnog tkiva" kakvo je Kosovo i Metohija.

Ako narodna volja, koja treba ne samo da potvrdi ustav, već i da bude dokaz istorijske i državotvorne svesti srpskog naroda i svih građana Srbije, bude većinski iskazana, Kosovo i Metohija će, bez obzira na budući faktički status pokrajine, biti povod i razlog koji je do takvog ishoda i doveo. A iskustvo sabiranja oko teksta novog ustava moglo bi biti blagotvorno i za buduće zdravlje države i nacije.

Verujem da ima simbolike i u tome što je tekst novog ustava usvojen u Narodnoj skupštini na dan Svetih mučenica Vere, Nade i Ljubavi i njihove majke Sofije. Uzvišenijih i vrednijih motiva za njegovo potvrđivanje narodnom voljom, ali i u životu narodnom, u borbi za očuvanje njegovog kosovskometohijskog bića i pripadnosti evropskom civilizacijskom i vrednosnom krugu, ne može biti.

Saradnik na Pravnom fakultetu Univerziteta u Prištini sa privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovici

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.