Vlada Veličković komesar izložbe
Umetnik potvrđenog međunarodnog renomea Vladimir Veličković imenovan je za komesara paviljona Srbije na predstojećem Bijenalu u Veneciji 2007. godine, saznaje "Politika". Ovu odluku donelo je Ministarstvo kulture Srbije, a potvrdio nam ju je Vladimir Tomčić, pomoćnik ministra kulture Srbije za odnose sa inostranstvom i evropskim integracijama.
– Želeli smo da to bude umetnik čije je ime poznato u svetu i da on izabere ko će nas predstaviti kao državu na Bijenalu 2007. godine. Nije nepoznata praksa u svetu da neki poznati slikar ili vajar bude imenovan da odabere svog kolegu kao izlagača, kaže Tomčić, dodajući da je tako bilo i na nedavno održanom Bijenalu arhitekture kada je Ministarstvo za komesara imenovalo Spasoja Krunića.
U našoj zemlji ovo je potpuna novina s obzirom da je dosadašnja dugogodišnja praksa bila da Ministarstvo inostranih poslova odnosno Ministarstvo kulture imenuju instituciju koja je nosilac celog posla. U okviru institucije potom se određivao komesar izložbe, najčešće neki istoričar umetnosti, koji organizuje ceo posao u vezi sa izborom nacionalnog predstavnika. Institucija je, po automatizmu, uvek bio Muzej savremene umetnosti, kada je reč o Srbiji, s obzirom da je izbor našeg predstavnika organizovan po ključu. Tomčić, međutim, kaže, da "niko nema pravo da drži tapiju na izbor umetnika i na kompletno znanje o umetnosti" i da je to "nasleđena komunistička praksa".
Branislava Anđelković, direktorka Muzeja savremene umetnosti u Beogradu, objašnjava da je Muzej savremene umetnosti po utvrđenoj proceduri svake bijenalske godine preuzimao ulogu komesara a zatim pristupao sprovođenju procedure za izbor kustosa, umetnika, tekstopisaca, i to u odnosu na prethodno usvojenu strategiju nastupa koju je odobravalo stručno veće, a kojoj je prethodilo usaglašavanje sa direktorom Bijenala i konsultacije s inostranim institucijama.
– Uloga komesara je pitanje organizacije čitavog projekta i koordinacije selekcionih, a zatim i realizacionih procesa. Direktor Bijenala Robert Stor je posetio Muzej u oktobru, smatrajući da ćemo imati priliku da razgovaramo o našem učešću, ali smo ga iznenadili činjenicom da Srbija još uvek nije ni pokrenula proceduru i da imamo sve indicije da će Ministarstvo kulture samostalno odlučivati. Nasmejao se i rekao "...ima takvih zemalja..." .
– Ali, vratimo se proceduri, nastavlja Branislava Anđelković. – Poučeni primerima iz Evrope, a posebno iskustvima susednih zemalja, predložili smo proceduru u kojoj se otvara konkurs na kojem mogu učestvovati i kustoski ali i umetnički projekti. Formirali smo projektni tim od 7 članova, koji bi pomogao kustosima i umetnicima da pripreme predlog projekta (kustos i koordinator projekta, umetnička dokumentacija, koordinator realizacije projekta, koordinator finansijske realizacije projekta, PR i marketing projekta, organizator projekta u Italiji,) jer se radi o veoma kompleksnom poslu. Zatim bi o projektima odlučivao selekcioni komitet.
Slične procedure, kaže Branislava Anđelković, imaju Francuska, Engleska, Holandija, a nama je posebno korisno bilo slovenačko iskustvo. "Posebno smo proučili greške koje su oni tokom procesa otklanjali. Takođe smo, u junu kada se planirao budžet za 2007, dali projekciju troškova našeg nastupa na venecijanskom bijenalu oslanjajući se na naša prethodna iskustva. Moderne države imaju institucije koje sprovode ovakve procedure. Nastup na venecijanskom bijenalu se ne bi smeo posmatrati kao nagrada već kao posao", ističe Branislava Anđelković.
Vladimir Veličković nije želeo da komentariše ovo imenovanje dok, kao što nam je rekao, tu odluku Ministarstvo kulture zvanično i ne potvrdi. Takođe nam je kazao da on već zna ko će biti kandidat, ali da to još ne želi da otkriva. Veličković ističe da će sličan princip ove godine primeniti i Francuzi, jer će komesar njihovog paviljona biti umetnik Danijel Biren, a umetnica Sofi Kal je francuski kandidat.
Ovo neće biti prvi put da izbor našeg predstavnika u Veneciji prate nesuglasice. Setimo se 1997. godine, kada je Crna Gora, odnosno Muzej na Cetinju kao nosilac posla, imenovao Marinu Abramović, a onda je na državnom nivou odluka promenjena i u nacionalnom paviljonu predstavljao nas je slikar Voja Stanić. Te je godine Marina Abramović nastupila samostalno i dobila najviše priznanje – Zlatnog lava.Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


