Nedelja, 05.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Najskuplje dozvole za gradnju

Najskuplje dozvole za gradnju
Аугусто Лопез-Кларос

Uslovi za poslovanje u Srbiji su u odnosu na 2008. godinu poboljšani, kaže Augusto Lopez-Klaros, direktor sektora analize u Svetskoj banci. To, zapravo, pokazuju rezultati istraživanja koje je tim eksperata ove međunarodne finansijske institucije sproveo u 19 različitih gradova širom jugoistočne Evrope. Pod lupom Svetske banke našli su se Kruševac, Zrenjanin, Beograd, Vranje i Užice. Istraživači su merili lakoću poslovanja u četiri oblasti: osnivanje privrednih subjekata, dobijanje građevinskih dozvola, upis nepokretnosti i poštovanje ugovora.

– Po gotovo svim kriterijumima ostvaren je napredak u odnosu na stanje iz prethodnog našeg izveštaja. Neki gradovi u Srbiji su po uslovima za poslovanje lideri u regionu – kaže naš sagovornik.

U izveštaju koji je potpisao piše da je jedan od najefikasnijih sudova u regionu, kada je reč o rešavanju privrednih sporova, u Zrenjaninu.

– Postupak traje samo 10 meseci od dana podnošenja zahteva za izvršenje. To je isto koliko i u Sjedinjenim Američkim Državama. U ovom gradu, takođe, koriste se informacione tehnologije. I kao pomoć sudijama pri upisu predmeta u upisnik, ali i pri upravljanju sudom. Preduzetnici, takođe, mogu da izaberu proceduru alternativnih sistema rešavanja sporova, kojim se povećava efikasnost u radu. Time je smanjen broj nerešenih slučajeva – kaže naš sagovornik i dodaje da se na drugoj strani naše zemlje, u Kruševcu, nalazi jedan od najsporijih sudova u ovom delu Evrope.

Ono što najviše zabrinjava jeste to što se svi ispitivani gradovi u Srbiji izdvajaju da su među najskupljim u regiji, ali i u svetu kada je reč o dobijanju građevinskih dozvola.

– Naknade za građevinsko zemljište čine najveći deo, tačnije tri četvrtine ukupnih troškova. Inače, jugoistočna Evropa spada u jedan od najskupljih regiona u svetu kada je reč o dobijanju dozvola za gradnju. Na primer, u regionu je ovaj dokument čak 15 puta skuplji od proseka u zemljama Evropske unije. U većini ekonomija, najveći deo ukupnih troškova odlazi na građevinsku dozvolu, takse i pripadajuće poreze. Ali u regionu, postoji velika razlika u ceni među gradovima – kaže naš sagovornik.

Naš sagovornik ističe da i u ovom segmentu ima pomaka. Zakonom o planiranju i izgradnji iz 2009. godine pojednostavljeni su postupci za izdavanje građevinskih dozvola. Novi zakon je različito uticao na gradove. U Vranju, na primer, taj dokument može da se dobije za šest meseci. To je tri meseca brže nego 2008. godine. S druge strane, u Beogradu je situacija znatno pogoršana. Investitori u srpskoj prestonici na ovaj dokument čekaju skoro godinu dana. To je čak pet meseci duže nego 2008. godine.

– Najveći izazov u primeni ovog zakona predstavlja pretvaranje prava korišćenja u svojinska – konstatuje naš sagovornik.

Kao pozitivan primer u regionu, kada je o brzini dobijanja građevinskih dozvola reč, naš sagovornik navodi Nikšić u Crnoj Gori.

Investitori koji budu čitali izveštaj Svetske banke videće i da su troškovi za započinjanje poslovanja u regionu jugoistočne Evrope sada gotovo upola manji. Taj izdatak se sa 23 odsto 2008. godine sada smanjio na 13 odsto od prosečnog prihoda po glavi stanovnika.

– U periodu između januara 2008. i januara 2011. godine vlade i lokalne samouprave u regionu izvršile su 48 reformi koje su doprinele poboljšanju uslova za osnivanje preduzeća – napominje direktor sektora analize u Svetskoj banci.

Kako kaže, najbrži tempo reformi zabeležen je kada je reč o pokretanju novog posla. Ipak, region još zaostaje za Evropskom unijom, gde je pokretanje biznisa znatno jeftinije. Kao pozitivne primere u regionu navodi Nikšić i Pljevlja u Crnoj Gori gde se samo 1,5 odsto prihoda po glavi stanovnika troši na otvaranje firme.

A. Telesković

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.