Haški tribunal protiv služenja kazne u Srbiji
Mogućnost potpisivanja sporazuma prema kojem bi haški osuđenici bili prebačeni na služenje kazne u Srbiju gotovo i da ne postoji. Kako je za „Politiku” rečeno u izvorima bliskim Vladi Srbije, „zeleno svetlo” za inicijativu na kojoj naša zemlja godinama insistira ne daje Haški tribunal, jer smatra da bi haški osuđenici u Srbiji imali status nacionalnih heroja.
Haški osuđenici mogli bi da služe kazne u Srbiji ukoliko bi generalni sekretar UN stavio van snage mišljenje tadašnjeg sekretara iz 1993. godine, kada je procenjeno da to u našoj zemlji nije moguće. Srbija od 2006. godine podnosi inicijative za odobrenje da se kazne mogu služiti i u našoj zemlji a Savet bezbednosti UN tražio je o tome mišljenje i saglasnost tribunala.
Iako je iz tribunala više puta poručeno da će odsluženje kazni u Srbiji biti moguće kada se sa tim saglase UN, ispostavilo se da je, iza kulisa, upravo tribunal prepreka potpisivanju sporazuma.
„Haški tribunal odbio je da se saglasi sa tim predlogom. Prvo obrazloženje bilo je to da nisu uhapšeni svi optuženici. Posle hapšenja Ratka Mladića i Gorana Hadžića, ponovo smo podneli inicijativu, ali je kao novi razlog odbijanja navedeno to što tribunal strahuje da će haški osuđenici u Srbiji imati povlašćeni status u zatvorima”, kažu naši izvori u vladi.
Najviše što bi moglo da se učini u vezi sa ovim problemom postiglo bi se ako bi sporazume sa Haškim tribunalom potpisale Bugarska, Rumunija ili Slovenija. Time bi donekle bile olakšane posete porodica osuđenicima.
Advokat Toma Fila smatra da za ovu inicijativu nema prepreka u pravilima tribunala. Problem je, ističe advokat, i u tome što mnoge države ne žele da prime haške osuđenike, jer im to niko ne plaća. To ne žele čak ni Crna Gora i Slovenija. Fila podseća da je general Radislav Krstić teško pretučen u zatvoru u Londonu, a Holandija je posle toga jedva prihvatila da ga vrati u haški pritvor, jer je on pravnosnažno osuđen i nije pritvorenik.
„Srbija i Hrvatska su saglasne u tome da svaki osuđenik treba da odsluži kaznu u svojoj zemlji. U Srbiji postoje uslovi pod kojima haški osuđenici mogu da izdržavaju kaznu i ustanove visoke sigurnosti koje ispunjavaju standarde koje traži tribunal. Pored ostalog, ti standardi podrazumevaju da u svakoj ćeliji postoji televizor, radio, kupatilo i druga oprema koju većina zatvora nema.”, kaže za „Politiku” advokat Toma Fila, koji je pred tribunalom branio više optuženih.
On zaključuje da su obrazloženja o standardima koji podrazumevaju televizor u ćelijama i slično – apsurdni.
„General Krstić je bio u praznoj sobi sa televizorom ispred sebe, novine mu nisu davali, a advokatu koji je došao da ga poseti skinuli su sat sa ruke. Mi se borimo sa vetrenjačama, jer su protiv potpisivanja ovog sporazuma SAD, koje finansiraju sve”, zaključuje Toma Fila.
Sporazum o smeštanju haških osuđenika u svoje zatvore potpisalo je za sada 17 zemalja. Osuđenici služe, a neki su već i odslužili kazne u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Španiji, Nemačkoj, Belgiji, Danskoj, Norveškoj, Italiji, Švedskoj, Finskoj, Letoniji i Austriji. Ugovor sa Međunarodnim sudom u Hagu potpisale su još Poljska, Portugalija, Slovačka, Ukrajina i Albanija, ali u te države još nije prebačen nijedan zatvorenik.
U Norveškoj kazne odslužuju petorica osuđenih – Radomir Kovač, Dražen Erdemović, Zoran Vuković, Dragan Obrenović i Vidoje Blagojević. U Britaniji su dvojica osuđenika – Momčilo Krajišnik i Blagoje Simić. U Belgiji zatvor služi Dragan Zelenović. U Nemačkoj kazne služe Duško Tadić, Dragoljub Kunarac i Stanislav Galić, u Francuskoj Haradin Bala, Predrag Banović, Milomir Stakić i Mlađo Radić. U Španiji su Drago Josipović, Vladimir Šantić, Ivica Rajić, Darko Mrđa i Stevan Todorović.
Trojica zatvorenika su u Danskoj – Ranko Češić, Miodrag Jokić i Radoslav Brđanin, u Švedskoj dvoje, odakle se vratila Biljana Plavšić, a još se nalazi Miroslav Bralo.
Petorica osuđenih služe zatvorsku kaznu u Finskoj – Momir Nikolić, Zlatko Aleksovski, Esad Landža, Hazim Delić i Anto Furundžija. U Estoniji je Milan Martić.
Šestorica osuđenih su u Austriji – Damir Došen, Duško Sikirica, Mitar Vasiljević, Dario Kordić, Zoran Žigić i Dragan Jokić, a petorica u Italiji – Goran Jelisić, Milorad Krnojelac, Dragan Nikolić, Vinko Martinović i Dragan Naletić.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


