Četvrtak, 23.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Zavod za kulturu je neophodan

Zavod za kulturu je neophodan
Зграда Завода за проучавање културног развитка у улици Риге од Фере

O predlogu Ministarstva finansija i privrede da se nakon 45 godina postojanja ukine Zavod za proučavanje kulturnog razvitka (ZAPROKUL) radi „smanjenja javne potrošnje i stvaranja uslova za održivo finansiranje javnih rashoda”, o čemu će Vlada Srbije doneti odluku na redovnoj sednici u četvrtak, razgovaralo se juče u Ministarstvu kulture i informisanja.

Aleksandar Lazarević, direktor Zavoda, za „Politiku” kaže da je posle sastanka u Ministarstvu kulture uveren da se institucija na čijem je čelu našla na spisku za gašenje greškom.

– Sve što se desilo očigledno je posledica nedostatka informacija. I mi i resorno ministarstvo smo na istoj strani, saglasni da je ovakva istraživačka ustanova neophodna, jer se jedina sveobuhvatno može baviti strategijom kulturnog razvoja. Nadam se da će vlada na sednici u četvrtak ispraviti grešku.

Sama mogućnost da se Zavod ukine izazvala je mnoštvo reakcija kulturne javnosti. Među prvima oglasilo se uredništvo časopisa „Kultura”, periodike za teoriju i sociologiju kulture i kulturnu politiku, koju ovaj Zavod izdaje već 44 godine, a u kojem se objavljuju studije, istraživanja, prevodi stranih autora i aktuelni problemski tekstovi eminentnih imena domaće kulturne scene. Zaposleni u ovom mediju uputili su poziv javnosti za potpisivanje apela Vladi republike Srbije kojim bi se sprečilo ukidanje ove institucije.

Prof. dr Milena Dragićević-Šešić, nekadašnji glavni i odgovorni urednik ovog časopisa, smatra da bi rad Zavoda trebalo jačati zajedničkim merama više ministarstava i da bi bila ogromna greška zatvoriti jedan izvor znanja, koji jeste prolazio uspone i padove, ali koji je samo u poslednjoj dekadi produkovao ogroman broj istraživanja, dajući tako podršku svim nivoima vlasti u oblasti kulture.

– Mislim da je ovde reč o neznanju Ministarstva finansija o značaju institucije koja apsolutno ne spada u krug onih koji se mogu nazvati agencijama ili državnom administracijom. Reč je o istraživačkoj instituciji koja je apsolutno neophodna po svim parametrima demokratske kulturne politike, jer se danas ona mora zasnivati na činjenicama. Osnivanje zavoda 1967. bila je vizionarska ideja Stevana Majstrovića, u vreme kada je u Evropi postojalo tek nekoliko sličnih ustanova, tako da je Zavod od početka bio deo evropske mreže istraživačkih centara za kulturu dok je časopis „Kultura” bio apsolutno prvi u svetu za kulturnu politiku.

Apel udruženja građana za umetnost, kulturu, medije i društvena pitanja „Mladi grašak” iz Beograda potpisala je prof. dr Divna Vuksanović, predsednica udruženja, koja za „Politiku” kaže:

– Molimo da u ime odbrane kulturne demokratije Srbije i univerzalnih kulturnih vrednosti Vlada odustane od ukidanja Zavoda. Projekti koje smo zajednički realizovali poslednjih godina, finansijski su bili podržani upravo od strane Ministarstva kulture i informisanja, Ministarstva za dijasporu, Evropske fondacije za kulturu i drugih. Reč je o renomiranoj instituciji koja već dugi niz godina uspešno sarađuje sa brojnim pojedincima i udruženjima iz oblasti kulture i istovremeno veoma aktivno deluje u oblasti istraživanja kulturnog razvoja Srbije.

Rezultate pomenutih istraživanja i projekata i naš list objavljivao je i koristio, posebno tokom poslednjih godina, a reč je, između ostalog, o sledećim temama: „Kulturne prakse građana Srbije”, „Lokalne kulturne politike”, „Muzeji Srbije – aktuelno stanje”, „Kulturni život Srba i kulturne potrebe studenata u Srbiji”, „Edukacija za razvoj kulturnog turizma”, „Zakonodavstvo i informisanje u oblasti kulture”...

Reagovala je i Asocijacija nezavisne kulturne scene, u čijem se otvorenom pismu kaže da je „predlog Ministarstva finansija i privrede o ukidanju Zavoda, svrstanog među skoroosnovane agencije i regulatorna tela koja su proglašena za luksuz u vreme krize, još jedan u nizu drastičnih pokazatelja o odsustvu svesti o važnosti kulture i neophodnosti naučnoistraživačkog rada u njenom razvoju”.

Podsetimo na kraju, monografija o Zavodu za proučavanje kulturnog razvitka (1967–2012), koja opširno govori o dugom istorijatu i aktivnostima ove institucije, sledeće nedelje izlazi iz štampe.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.