Sreda, 15.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Gradsko saobraćajno preduzeće – 120 godina

Gradsko saobraćajno preduzeće – 120 godina
Средином 1928. уведен је редовни аутобуски саобраћај

„Oko 11 časova pre podne, stajala su dva vagona pred zdanjem Suda Opštine varoši Beograda. Čim su se u njih smestili predsednik opštine Milovan Marinković, članovi suda, odbornici i opštinski činovnici, voz je krenuo i za nekoliko trenutaka bio pred društvenom kancelarijom na Terazijama, gde se sleglo dosta sveta da prisustvuje ovom osvećenju. Oko pola 12 je Njegovo Visoko Preosveštenstvo Mitropolit Mihailo osvetio ’beogradsku varošku železnicu’ – tramvaj. Po osvećenju ove korisne ustanove, predsednik Beograda kao domaćin je ponudio Mitropolitu Mihailu i prisutnu gospodu zakuskom u društvenoj kancelariji i pruga Kalemegdan – Slavija je odmah predana saobraćaju. Kroz kratko vreme najdalje do konca ovoga meseca i pruge Sava – Terazije i Terazije – Novo groblje će biti predane saobraćaju, te će na taj način naš mili grad, srpska prestonica, biti obogaćena još jednom kulturnom ustanovom, neobično korisnom za nju. Sretno, da Bog da!”

Ovako su 14. oktobra 1892. godine „Opštinske novine” opisale puštanje u saobraćaj novosagrađene tramvajske linije od Kalemegdana do Slavije. Ovaj datum smatra se početkom organizovanog javnog saobraćaja u prestonici, a Gradsko saobraćajno preduzeće ga obeležava kao svoj rođendan. Danas, 120 godina kasnije, u GSP-u sa ponosom ističu da je njihovo preduzeće vršnjak sa istom gradskom službom u Berlinu. A u to vreme malo velikih evropskih gradova moglo je da se pohvali organizovanim gradskim prevozom.

Drugi važan datum u istoriji beogradskog tramvaja jeste 18. jun 1894. godine. Tada je prugom od Ulice kralja Milana do Topčidera prošlo prvo šinsko vozilo na električni pogon.

Prvi autobus – 1928. godine

Prvi ozbiljniji pokušaj uvođenja autobuskog prevoza datira iz 1925. godine kada je proradila linija Slavija–Avala, kojom je saobraćao jedan, a nedeljom i praznicima dva autobusa. Ovu liniju uglavnom su koristili izletnici. Osim malog broja putnika problem je bio i sporost glomaznih autobusa marke NAG, koji su dobijeni 1923–1924. godine, na ime ratne reparacije.

Sredinom 1928. godine, tadašnja Uprava tramvaja i osvetljenja Beogradske opštine uvela je redovni autobuski saobraćaj. Sa pet polovnih vozila ustanovljene su redovne autobuske linije Kalemegdan–Terazije–Savinac (koja je kasnije produžena do Koteža) i Gospodarska mehana – Čukarica.

Velika nabavka vozila sprovedena tokom 1936. godine uključila je osim kupovine tramvaja i prvu kupovinu autobusa sa dizel motorima. To je bila značajna novina, s obzirom na to da je sedam autobusa, koji su činili tadašnji vozni park Direkcije tramvaja i osvetljenja, pokretano benzinskim agregatima. Najveća prednost novih dizel autobusa ogledala se u ekonomičnosti, jer su trošili dva puta manje goriva.

Trolejbus – posleratno prevozno sredstvo

Ideja o uvođenju trolejbuskog saobraćaja javila se 1938, a dve godine kasnije ozbiljnije se kreće u uvođenje novog prevoznog sredstva. Zbog finansijskih problema i početka rata, projekat nije realizovan.

Prvi trolejbus pojavio se u Beogradu na Prvomajskoj paradi 1947. godine, a prva trolejbuska linija Kalemegdan–Slavija otvorena je 22.juna. U početku, trolejbuski saobraćaj je obavljan sa 16 trolejbusa marke „fijat 668”. Posle odluke o gašenju trolejbuskog sistema 1968. godine, trolejbusi su ipak zadržali jednu liniju (11) do ponovnog uspostavljanja 1979. godine, kada stižu i prvi ruski trolejbusi, marke ZIU.

------------------------------------------------ 

Lična karta GSP-a:

* 6.090 zaposlenih

* 1050 vozila:

– 820 autobusa

– 131 trolejbus

– 199 tramvaja

* 1.600.000 putnika se preveze radnim danima

138 linija u dnevnom saobraćaju:

– 11 tramvajskih

– 7 trolejbuskih

– 120 autobuskih

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.