Sreda, 15.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista
U MANASTIRU RAKOVICA

Upoznavanje istorijata pomoću kju-ar koda

Projekat je spojio tradiciju i moderne tehnologije, pa se na diskretan način, pomoću mobilnog telefona, može doći do važnih informacija. Info-table sa kju-ar kodovima postavljene su na pet mesta
Upoznavanje istorijata pomoću kju-ar koda
Манастир Раковица (Фото/ГО Раковица)

O to­me šta ma­na­stir Ra­ko­vi­ca pred­sta­vlja u du­hov­nom smi­slu, o nje­go­voj isto­ri­ji, ži­vo­ti­ma pa­tri­jar­ha Di­mi­tri­ja i Pa­vla sa­hra­nje­nim u por­ti... od­ne­dav­no mo­gu da sa­zna­ju ver­ni­ci i po­se­ti­o­ci po­sred­stvom in­fo-ta­bli sa kju-ar ko­do­vi­ma po­sta­vlje­nim u okvi­ru ove ve­li­ke bo­go­mo­lje. Pro­je­kat ko­ji je spo­jio tra­di­ci­ju i mo­der­ne teh­no­lo­gi­je re­a­li­zo­van je na ini­ci­ja­ti­vu udru­že­nja „Iz­ra­žaj­nost”, ko­je se ba­vi raz­vo­jem i una­pre­đe­njem jav­nog go­vo­ra, a po­dr­šku im je da­la op­šti­na Ra­ko­vi­ca i se­strin­stvo ma­na­sti­ra. Ovo ve­li­ko pra­vo­slav­no sve­ti­li­šte za­jed­no su ob­i­šli Mi­loš Si­mić, pred­sed­nik op­šti­ne Ra­ko­vi­ca, i pred­stav­ni­ci udru­že­nja „Iz­ra­žaj­nost”. U to­ku obi­la­ska ma­na­stir­skog kom­plek­sa sve­šten­stvo je go­ste upo­zna­lo sa ra­dom no­vih in­fo-ta­bli.

Na va­žnost oču­va­nja kul­tur­ne i du­hov­ne ba­šti­ne di­gi­ta­li­za­ci­jom i teh­no­lo­gi­jom ko­ja omo­gu­ća­va br­zo i sa­vre­me­no upo­zna­va­nje sa isto­ri­jom sve­tog me­sta, po­seb­no ga pri­bli­ža­va­ju­ći mla­đim ge­ne­ra­ci­ja­ma, uka­zao je Mi­loš Si­mić. On je is­ta­kao da će in­fo-ta­ble zna­čaj­no olak­ša­ti bo­ra­vak ver­ni­ci­ma i po­se­ti­o­ci­ma ko­ji sva­ko­dnev­no do­la­ze u ma­na­stir.

– Ske­ni­ra­njem kju-ar ko­do­va pa­met­nim te­le­fo­ni­ma po­se­ti­o­ci i ho­do­ča­sni­ci mo­gu mo­men­tal­no da pri­stu­pe zva­nič­noj plat­for­mi (ra­ko­vi­ca­qr.rs) i sa­zna­ju de­ta­lje o isto­ri­ja­tu, ar­hi­tek­tu­ri i du­hov­nom zna­ča­ju ovog vi­še­ve­kov­nog hra­ma – sto­ji na saj­tu Grad­ske op­šti­ne Ra­ko­vi­ca.

Udru­že­nje „Iz­ra­žaj­nost” po­sto­ji već de­se­tak go­di­na i cilj mu je da pod­stak­ne da što vi­še lju­di vo­di ra­ču­na o dik­ci­ji, ver­bal­noj i ne­ver­bal­noj ko­mu­ni­ka­ci­ji, jav­nom na­stu­pu, pre­zen­ta­ci­o­nim i ko­mu­ni­ka­ci­o­nim ve­šti­na­ma. To je ono što na in­di­rek­tan na­čin ima svo­ju ve­zu i sa pro­mo­ci­jom va­žnih du­hov­nih i kul­tur­nih me­sta u na­šoj ze­mlji.

– Pro­je­kat po­sta­vlja­nja in­fo-ta­bli u ma­na­sti­ru Ra­ko­vi­ca ni­je pr­vi. Ta­kve ta­ble sa kju-ar ko­dom već se na­la­ze u Kar­lo­vač­koj bo­go­slo­vi­ji, a u pla­nu je da ta­ko ne­što ura­di­mo i na dru­gim lo­ka­ci­ja­ma. Cilj je da na ovaj na­čin pred­sta­vi­mo kul­tu­ru i isto­ri­ju ne­kog me­sta. Da da­mo do­volj­no po­treb­nih in­for­ma­ci­ja, da sa­dr­žaj, u skla­du sa no­vim teh­no­lo­gi­ja­ma, ne bu­de su­vi­še du­ga­čak, ali da ne iz­o­sta­vi­mo va­žne i za­ni­mlji­ve či­nje­ni­ce – re­kao je Slo­bo­dan Rok­san­dić iz Udru­že­nja „Iz­ra­žaj­nost”.

U pro­jek­tu for­mi­ra­nja in­fo-ta­bli u ma­na­sti­ru Ra­ko­vi­ca uče­stvo­vao je ve­li­ki broj lju­di.

– Sve što se na­la­zi na ta­bla­ma do­bi­je­no iz dva pro­ve­re­na iz­vo­ra. Je­dan je se­strin­stvo ma­na­sti­ra, a dru­gi mo­no­gra­fi­ja o ma­na­sti­ru. Ta­ble su na pet me­sta. Jed­na je na ula­zu u ma­na­stir. Ver­ni­ci ili po­se­ti­o­ci ko­ji ima­ju mo­bil­ni te­le­fon la­ko mo­gu kod ove ta­ble da sa­zna­ju osnov­ne in­for­ma­ci­je o ma­na­sti­ru, a u por­ti kod dru­ge ta­ble ot­kri­ju isto­ri­jat. Kod gro­bo­va gde po­či­va­ju pa­tri­jarh Di­mi­tri­je i pa­tri­jarh Pa­vle da do­bi­ju in­for­ma­ci­je o nji­ho­vim du­hov­nim po­stig­nu­ći­ma, a kod Ru­vi­mo­vog ko­na­ka, gde se na­la­zi so­ba po­sve­će­na se­ća­nju na pa­tri­jar­ha Pa­vla, sa­zna­ju vi­še o nje­mu i de­lu nje­go­vog ži­vo­ta. Kod pe­te ta­ble mo­gu se upo­zna­ti sa mo­na­škim ži­vo­tom – ob­ja­šnja­va Rok­san­dić.

On is­ti­če da su in­for­ma­tiv­ne ta­ble sa kju-ar ko­do­vi­ma ura­đe­ne na srp­skom, en­gle­skom, ru­skom i ki­ne­skom je­zi­ku.

– Že­le­li smo na ovaj na­čin da i ver­ni­ci­ma ko­ji do­đu na mo­li­tvu u ma­na­stir i po­se­ti­o­ci­ma ovo bu­de dis­kre­tan pu­to­kaz šta ma­na­stir pred­sta­vlja u du­hov­nom i kul­tur­nom ži­vo­tu i na­šeg gra­da, ali i ze­mlje – na­gla­sio je Rok­san­dić.

Jed­no od naj­sta­ri­jih sve­ti­li­šta u gra­du

Ma­na­stir Ra­ko­vi­ca jed­no je od sve­ti­li­šta u gra­du ko­je spa­da me­đu naj­sta­ri­je. Ime ovog ma­na­sti­ra spo­mi­nje se još u tur­skim iz­vo­ri­ma Ha­zi­ma Ša­ba­no­vi­ća (1476–1566), ali i u pu­to­pi­su Fe­lik­sa Pe­tan­či­ća iz 1502. go­di­ne. Na­ziv ma­na­sti­ra se spo­mi­nje, ali se ni da­nas tač­no ne zna me­sto gde je osno­van. U pre­da­nji­ma se spo­mi­nju dve lo­ka­ci­je – deo po­red sta­rog Kra­gu­je­vač­kog pu­ta, gde se i sa­da na­la­ze osta­ci cr­kvi­šta – hum­ka i ka­me­ni stub od ča­sne tr­pe­ze, ali i deo pre­ko­pu­ta „Ikee”.

Ali, ima i onih struč­nja­ka ko­ji sma­tra­ju da je hram mo­žda na­stao i pre 14. ve­ka

Po­ve­lja Pe­tra Ve­li­kog

U ma­na­stir­skoj ri­zni­ci ču­va­ju se vred­ne gra­fi­ke, iko­ne, sta­re knji­ge i pred­me­ti na­sta­li u to­ku 18. i 19. ve­ka. Tu su i po­ve­lja, ko­ju Pe­tar Ve­li­ki, ru­ski car, 30. ju­na 1701. zbog za­slu­ga u ru­sko-tur­skim pre­go­vo­ri­ma da­ro­vao ra­ko­vič­kom igu­ma­nu Gri­go­ri­ju, če­sti­ce mo­šti­ju ve­li­ko­mu­če­ni­ka Pro­ko­pi­ja, Te­o­do­ra Ti­ro­na, Sve­tog Nek­ta­ri­ja Egin­skog, Sve­tog vla­di­ke Ni­ko­la­ja, ali ča­snog kr­sta ko­ji je u ma­na­stir iz Sve­te ze­mlje do­neo pa­tri­jarh Ger­man.

Pr­va mo­na­ška ško­la u Sr­bi­ji

U ma­na­sti­ru je od 1905. bi­la or­ga­ni­zo­va­na pr­va mo­na­ška ško­la Sr­bi­ji ko­ja je ra­di­la sve do 1932. Za­tim je ma­na­stir imao iko­no­pi­sač­ku ško­lu. Ov­de se ma­na­sti­ru za­mo­na­šio se vla­di­ka Ni­ko­laj Ve­li­mi­ro­vić i me­sto je gde su Nem­ci pa­tri­jar­ha Ga­vri­la dr­ža­li u za­to­če­ni­štvu. U pe­ri­o­du od 1949. do 1958. go­di­ne ov­de je bi­la sme­šte­na Be­o­grad­ska bo­go­slo­vi­ja, jed­no vre­me i bol­ni­ca, na­kon če­ga po­sta­je žen­ski ma­na­stir.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.