Za evropske obaveze udarno proleće
„Savet pozdravlja nedavni zamah reformi pravosuđa i usvajanje amandmana na zakon o centralnoj banci. Napominje da Srbija razvija novu strategiju reforme pravosuđa i da usvaja novu antikorupcijsku strategiju i akcioni plan”. Ovo je jedan od stavova u zaključcima ministarskog saveta Evropske unije, u kojima je Srbija – pored ključnih zahteva u vezi s Kosovom, kao uslovom za datum početka pregovora – pohvaljena.
Pored ocene da zemlja radi na ispunjavanju političkih kriterijuma i uslova iz procesa stabilizacije i pridruživanja, savet je naveo i da ohrabruje Srbiju da „ponovo ojača, dalje razvija i primeni plan reformi”, posebno u oblasti vladavine prava, nezavisnosti ključnih institucija i uslova poslovanja. Posebnu pažnju, kako se naglašava, treba da posveti pravu i inkluziji ugroženih grupa, naročito Roma, efikasnom sprovođenju zakona o zaštiti manjina i nediskriminatorskom odnosu prema nacionalnim manjinama.
Naročitu pažnju iz EU očekuju kada je reč o borbi protiv diskriminacije na osnovu seksualne orijentacije ili rodnog identiteta.
Koliko je pomenutim pozitivnim ocenama doprineo Akcioni plan za ispunjavanje preporuka koje je Evropska komisija iznela u svom godišnjem izveštaju, oktobra ove godine, nije poznato, tek, Vlada Srbije je taj plan usvojila 6. decembra, tik uoči sastanka Saveta EU i Evropskog saveta,da bi pokazala spremnost za ispunjavanje svih uslova za dobijanje datuma početka pregovora.
Tim planom, sastavljenim na više od 170 stranica, pobrojana je 231 mera. Nadležne institucije u tačno određenim rokovima treba da obezbede sprovođenje pojedinih preporuka iz izveštaja o napretku, i to do septembra naredne godine. „Udarni period” u sprovođenju „evropskih” obaveza trebalo bi, zapravo, da budu proleće i početak leta 2013.
Povodom ocene komisije da je Srbija nastavila da finansira i održava svoje strukture, posebno na severu Kosova, što obuhvata ne samo bolnice i škole, već i opštinske uprave, bezbednosne službe i pravosudne strukture, vlada je odgovorila da će Kancelarija za Kosovo i Metohiju nastaviti da obavlja poslove iz svog delokruga, kako je navedeno uredbom.
Pored toga, rečeno je i da se sporazumi o slobodi kretanja, carinskom pečatu, univerzitetskim diplomama, regionalnom predstavljanju i saradnji, primenjuju u potpunosti, a da je u toku primena dogovora o integrisanom upravljanju administrativnom linijom. Očekuje se i da će se saradnja sa predstavnicima Euleksa koja je, prema oceni komisije, poboljšana, intenzivirati, odnosno da će se češće održavati sastanci „na svim nivoima saradnje”.
Kad je reč o borbi protiv korupcije i reformi pravosuđa, do kraja marta trebalo bi da budu usvojeni nacionalna strategija za borbu protiv korupcije do 2016. i akcioni plan za njeno sprovođenje. U vezi sa preporukom EK da se poboljša zaštita uzbunjivača, vlada je navela da će Zakon o zaštiti uzbunjivača ući u skupštinsku proceduru u drugom kvartalu 2013.
Evropska komisija je navela da je pripremljen Nacrt zakona o izmenama i dopunama Zakona o Vojnobezbednosnoj agenciji i Vojnoobaveštajnoj agenciji, usaglašen sa odlukom Ustavnog suda iz aprila 2012.
„Planirane mere su da osetljivi podaci u vezi sa komunikacijama građana budu nadzirani samo na osnovu sudskog naloga”, rečeno je u stavu vlade, a rok za usvajanje tih izmena je prvi kvartal sledeće godine.
U vezi sa mišljenjem EK da treba usvojiti zakon o finansiranju AP Vojvodine, planirano je da se formira radna grupa i da nacrt tog zakona bude izrađen u prvoj polovini 2013.
Povodom zahteva koji stižu iz EU da se pojačaju napori u rešavanju problema neosnovanih zahteva za azil trebalo bi da se u prvom kvartalu 2013. usvoje izmene Krivičnog zakonika kojim će se uvesti delo „omogućavanje zloupotrebe ostvarivanja prava azila u stranoj državi”. Predviđene kazne zatvora biće od tri meseca do osam godina, u zavisnosti od težine krivičnog dela.
Kancelarija za evropske integracije pripremaće izveštaje o ispunjenosti Akcionog plana u aprilu, julu i septembru naredne godine.
Već se, međutim, čuju komentari u vezi sa ovim dokumentom. Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti Rodoljub Šabić ukazao je da je neophodan mnogo aktivniji odnos nadležnih državnih organa, pre svega vlade, prema rešavanju problema u oblasti zaštite podataka o ličnosti. „Mislim da je vrlo zabrinjavajuće što, sudeći po nedavno usvojenom Akcionom planu za ispunjavanje preporuka EK u procesu evropskih integracija, vlada ne planira nikakve ozbiljnije aktivnosti u vezi sa zaštitom podataka o ličnosti pre trećeg kvartala sledeće godine”, naveo je Šabić u pisanoj izjavi.
Biljana Čpajak
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


