Sreda, 24.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Latino bahanalije

Poslednji program koncerta Beogradske filharmonije, sastavljan slučajnošću nabacanih dela od Geršvina, preko Rodriga do Grifsa i de Falje zaslužio bi mnoge kritičke opaske da nije neverovatnog prijema kod publike koja je do poslednjeg mesta ispunila Kolarčevu salu i izlazila ozarena iz nje. Zabavni karakter ove muzike očigledno je razgaljujuće delovao na prisutne, a kako smatramo i inače jednom od najznačajnijih (ne)vrednosti muzike, svakog pojedinog dela i autora – rezoniranje kod slušalaca – to se moramo osvrtati i na reakciju mase u sali. Nama se činilo kao da gledamo špansku seriju ili latino sapunicu u orkestarskom ruhu.

Geršvinova (1898-1937) "Kubanska uvertira" razgalila je najpre udarački korpus Filharmonije, a pocupkivali su i ostali članovi orkestra. Izvedena je veoma profesionalno (to je i dobra muzika) i predstavljala sasvim razuman uvod za najpoznatiji i najpopularniji koncert za gitaru, španskog kompozitora Huana Rodriga (1902-1999) Koncert u de duru koji je izveo španski gitarista Ignasio Rodes, pobednik tri velika konkursa (Segovia, Tarega i Ramirez). I tu ne bi trebalo ništa zamerati da nije naše lične prestravljenosti pred nemoćnim zvukom gitare kada se ukrsti sa orkestrom. U Rodrigovom koncertu, izuzetno uspeli, romantični i nadahnuti drugi stav pre svega lepotom duvačkih sola u orkestru predstavlja i sam vrhunac koncerta. Izvođenje španskog gitariste odlikovalo se plemenitošću tona i muzikalnošću, a ne uvek i brioznom i perfektnom tehnikom.

Čarls Tomlinson Grifs (1884-1920) američki kompozitor impresionista, u duhu Debisija je napisao je Bahanalije za orkestar po kojima je ceo koncert Beogradske filharmonije i dobio naziv.

Završetak koncerta ostvaren je svitom iz baleta "Trorogi šešir" Manuela de Falje (1876-1946) raskošno orkestriranoj, u kojoj je razrađen svaki detalj unutar orkestarskih grupa i koja protiče u vatrometu boja i u svakom slučaju, najbolja je muzika na programu.

Neverovatno mirni, staloženi i slabo pokretljivi dirigent starije generacije Urs Šnajder koji u svojoj biografiji beleži neverovatnih 4.000 nastupa sa 160 orkestara, od onih je majstora koji se povlače u pozadinu ne želeći da se uoče nepriličnim gestom. Povremene neusaglašenosti i nepročišćenosti unutar grupa nisu samo njegovo delo, kao ni izuzetna sola engleskog roga i prvog fagota.

Novo vreme donosi i nove poglede na umetnost. Postaje li ona sve više zabava?

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.