Vranjski opojni miris dunja

Vranje – Negujući tradiciju svojih predaka u gajenju dunja i pravljenju raznih specijaliteta, od ovih zlatnožutih i mirisnih plodova, u vranjskom kraju mnoge porodice solidno zarađuju. To je doprinelo da svake godine, na ovom području, sve više zaprloženog zemljišta biva zasađeno dunjom. Mnogi, međutim, zbog rentabilnosti i ekonomičnosti krče višnje, šljive i drugo voće tako da je, za sada, na ovom području više od 30.000 stabala dunje.
– Dok sam se kao srednjoškolac u Vranju zabavljao sa mojom suprugom Snežanom oduševljavale su nas sarajevske grupe "Kod" sa pesmom: "Naša ljubav trajala je kratko, jer nisi znala da kuvaš slatko – od dunje" i "Iver" Vlatka Markovića sa "Dunjo moja". Kada smo se venčali Snežana je odmah prve jeseni napravila više od 30 tegli slatka od dunja, a četiri sam, po vozaču vranjskog "Poljoprodukta" poslao za Sarajevo ovim grupama, u znak zahvalnosti, za ovako divne melodije – kaže Dragan Mitić iz naselja Raška i dodaje da od 50 stabala dunja, koliko je nasledio od dede i oca, sada ima više od 600 i od toga izdržava porodicu, jer su supruga i on ostali bez posla.

– Oduševljava nas ovaj zdravi, žuti i mirisni plod od koga, uz obaveznu rakiju, spremamo džem, slatko, sulc i "klastindžu" koje je, beogradska firma "S Kompani" sve izvezla u inostranstvo. Posebno pripremljena "klastindža" obavezno "razdrma" oba partnera za potomstvo, a kod uspavanih i nezainteresovanih "budi mladost" – veli Dragan i dodaje da mu se najstarija kći zove Dunja.

Jedan od većih i značajnijih proizvođača dunja je i Slobodan Rajković iz Panevlja kod Vranja. Ovaj ugledan domaćin planira da dvostruko uveća površine pod dunjom.

– Već tri godine, kao kooperant, "Simpu" isporučujem po tri tone vrlo kvalitetne dunje. Ove godine dunje su dobro ponele i očekujem rekordan rod – kaže Rajković i dodaje da se u ataru sela Panevlja iz godine u godinu uvećavaju površine pod dunjom i da je sve više meštana zainteresovano za saradnju sa "Simpom" koji im pruža materijalnu i stručnu pomoć.

Trenutno najbolji među dunjarima u vranjskom kraju je bez sumnje Saša Milošević iz Ljiljanca. Ovaj mladi čovek ima zasade mladih dunja za primer. To potvrđuje i Dobrivoje Aleksov, stručnjak "Simpove" službe za kooperaciju.

– Na blagoj sunčanoj padini Sašin voćnjak više podseća na besprekorno uređen park nego na zasad dunja – kaže Aleksov i dodaje da se uz rad i primenu nauke došlo do izvanrednih rezultata.

Sašin voćnjak, star svega tri godine, bolje izgleda nego mnogi koji imaju najmanje pet godina. To potvrđuje podatak da je već druge godine domaćin ubrao više od 200 kilograma dunja, što je prava retkost ako se zna da prvi plodovi tek počinju od treće godine.

– Poljoprivreda mi nije osnovno zanimanje, ali dunje volim i zato ih i tako negujem. Naravno, zahvaljujući stručnjacima iz "Simpove" kooperacije, jer su oni izvršili izbor sadnica, zemljišta, način sadnje, orezivanje i formiranje krune, primenu agrotehničkih mera, došao sam do dobrog roda i voćnjaka – kaže Saša i dodaje da mnogi njegovi drugovi nakon obilaska voćnjaka izražavaju želju da se i oni uključe u proizvodnju dunja.

Dimitrije Ristić je zahvaljujući dunjama obukao celu porodicu, a unuku kupio automobil. Slično je učinio i njegov brat od strica koji u šali za ovaj svoj postupak kaže: "Od dunjče za gunjče i "jugče".

Slavica i Milan Jovanović već nekoliko godina, zahvaljujući dunjama, izdržavaju porodicu. Inače, svoje proizvode od dunja, pripremljene na tradicionalan način, plasiraju na beogradsko, niško, novosadsko, a preko posrednika i na inostrano tržište. Najveći problem su im, kažu, ambalaža i dobra etiketa.

– Za sada ambalažu (tegle i boce) dobijamo od naručioca, a kakve im on lepi "nalepnice" (etikete) pojma nemamo. Ali nama je važno da obezbeđujemo novac za život – kaže Slavica, čija se ćerka zove Dunja i dodaje da je u vranjskom kraju više od pedeset devojčica dobilo ime Dunja.

Inače i Slavica priprema "klastindžu", samo, kako kaže: "Zavisi za šta treba, a nikada ne promašujem, uvek dobiju i dođu do onoj za što gu traže". "Naravno, najviše se pravi slatko, klasičan džem i rezanac sa orasima", veli Slavica.

-----------------------------------------------------------

"Klastindža" kao "vijagra"

Za "klastindžu" treba dunje dobro oprati, ne ljuštiti, zatim izrendati na najkrupnije. Kuvati sa malo vode najmanje pola sata, bez šećera i bilo kakvih dodataka. Kad se ohlade izrendane dunje u njih se dodaju iseckani orasi, badem, lešnik, cimet, malo "dunjevače" sa košticama i med. Sve se to lepo umesi i ostavi da stoji, a onda oblikuje u kuglice. – Na "klastindžu" buđenjem podjednako reaguju oba pola – kaže Slavica Jovanović.