Nedelja, 21.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Srbija nespremna za sajber napade

Srbija nespremna za sajber napade
Данас се и ратне операције воде у сајбер-простору (Фото Војска Србије)

O nacionalnoj bezbednosti Srbije uzaludno je govoriti bez postojanja informacione bezbednosti. U većini zemalja ona je odavno postala sastavni deo vojne, političke i ekonomske sigurnosti. Uprkos toj činjenici i činjenici da se naši životi, hteli mi to ili ne, sve više odvijaju na globalnoj mreži, Srbija i dalje nema strategiju informacione bezbednosti. Ovim rečima Zoran Živković, predsednik Društva za informacionu bezbednost Srbije (DIBS), zapravo opisuje u kakvoj se opasnosti nalazi naše informaciono društvo.

– Većina država je promenila svoju filozofiju, pa sada sa istom pažnjom vode računa kako o ekonomskoj, vojnoj, diplomatskoj tako i o stanju informacione sigurnosti. Moramo da shvatimo da je internet svetski fenomen i da su na toj mreži, bar po kriterijumu ranjivosti, svi jednaki. Postoje zemlje koje su manje ili više atraktivne za napad, ali su sve ugrožene – objašnjava Živković važnost ugradnje ovog segmenta u nacionalnu bezbednost.

Još jedan od razlog koji Srbiju svrstava u zemlje sa povećanim rizikom  jeste nedostatak nacionalnog tima za monitoring i brzu reakciju na kibernetičke pretnje – takozvani  CERT (Computer Emergency Response Team). Važnost tog stručnog tima je u tome što upozorava i štiti građane, vlade i korporacije od rizika na globalnoj mreži. SAD, primera radi, imaju centre u svakoj državi, a postojanje bar jednog CERT-a obaveza je i svake zemlje koja je deo Evropske unije. Njihovi timovi su u neprekidnoj saradnji sa bazom čija je adresa u Briselu.

– Osim nas, bez ovog tima u Evropi su samo još četiri zemlje: Bosna i Hercegovina, Makedonija, Albanija i Crna Gora. Velike su šanse da do kraja godine budemo i jedina zemlja koja neće imati svoj CERT – upozorava Živković.

Na konferenciji u Beogradu, čiji je jedan od organizatora bio DIBS, prikazani su i podaci koji govore da je u toku mesec dana zabeleženo preko 1.700 pristupa sajtu predsednika Srbije koje se mogu označiti kao napad, oko 3.800 pokušaja skeniranja sistema u vlasništvu naše vlade i između 1.400 i 4.500 pokušaja napada na sajt vojske. U ovim slučajevima, kaže naš sagovornik, najveća šteta je narušavanje imidža vlasnika sajta i negativna poruka o bezbednosti same institucije čiji je sajt „srušen”. Ipak,  navedeni podaci svakako govore da je neophodno sačiniti strategiju informacione bezbednosti.

– Sajber ili, kako ih radije nazivam, kiber kriminalci, odlaze tamo gde su ljudi i gde mogu brzo da dođu do novca ili nekih drugih vrednosti. Ova vrsta kriminala se brzo povećava zahvaljujući naglom rastu prodaje pametnih telefona, tablet računara i ostalih mobilnih računarskih uređaja. Kakav će oblik i vrsta napada biti teško je predvideti, ali je cilj ovih kriminalaca tajno kontrolisanje naših uređaja kako bi ukrali podatke o platnim karticama, razvojnih planova, najvrednijih političkih i vojnih tajni ili identitet – objašnjava Živković.

On ukazuje na još neke opasnosti koje je donelo informaciono društvo i njegova savremena tehnologija – novi oblik špijuniranja. Tako, tvrdi Živković, kada se govori o prisluškivanju, većina građana misli na klasično, tajno slušanje telefonskih razgovora, ali informaciono društvo donosi još nešto:

– Zbog mobilnosti i komfora koji nude mobilni uređaji, poput pametnih telefona i tablet računara, granica između privatne i službene upotrebe uređaja je zamagljena. To stvara potpuno nove bezbednosne izazove – pojašnjava predsednik DIBS-a.

U situacijama u kojima, na primer, telefon bez znanja vlasnika šalje skupe poruke teško je dokazati u sudskom procesu da je neko drugi preuzeo kontrolu nad tim aparatom. A takvu situaciju dodatno otežava, kaže Živković, zastarela zakonska regulativa i nedovoljno znanje pravosudnog sistema o novim oblicima kiber kriminala, nedostatak specijalizovanih sudija, tužilaca i advokata.

Prema podacima kojima raspolaže naš sagovornik u SAD, samo je tokom jednog tromesečja 2012. godine prodato sto miliona pametnih telefona, a društvena mreža „Fejsbuk“ danas ima više od milijardu korisnika. Svi oni su, upozorava Živković – potencijalne žrtve kiber kriminala.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.