Račak nije bio zločinački poduhvat
"Moramo se prisetiti šta se ovog januara desilo u selu Račak, gde su nevini ljudi, žene i deca odvedeni iz svojih domova u jedan jarak, naterani da kleknu na kolena u blato i streljani – ne zbog nečeg što su uradili, već zbog toga ko su", rekao je predsednik SAD Bil Klinton 19. marta 1999. godine, pet dana pre nego što je počelo NATO bombardovanje bivše SR Jugoslavije. Dva meseca ranije, u drugoj polovini januara 1999, "Vašington post" je objavio članak svog novinara Džefrija Smita, koji se pozvao na obaveštajne izvore u Americi, tvrdeći da postoje snimci telefonskih razgovora Nikole Šainovića koji naređuje Sretenu Lukiću da se prikrije masakr civila.
U maju iste godine, dok je bombardovanje još trajalo, Haški tribunal je podigao optužnicu protiv Slobodana Miloševića, u kojoj je između ostalog pisalo: "Na dan ili oko 15. januara 1999. godine, u ranim jutarnjim satima, selo Račak (opština Štimlje) napale su snage SRJ i Srbije. Posle granatiranja, snage SRJ i Srbije ušle su u selo tokom jutra i počele su pretres kuća. Seljaci, koji su pokušali da pobegnu od snaga SRJ i Srbije, ubijani su po celom selu. Grupa od 25 muškaraca pokušala je da se skloni u jednoj zgradi, ali su ih snage SRJ i Srbije otkrile. Pretučeni su i odvedeni na obližnje brdo, gde su ubijeni. Ukupno su snage SRJ i Srbije ubile oko 45 kosovskih Albanaca u Račku i oko njega." U aneksu optužnice navedena su imena žrtava, među kojim su jedna žena i jedan četrnaestogodišnji dečak.
Na početku suđenja Slobodanu Miloševiću nekoliko puta je pominjano kako će se u sudnici pojaviti i svedok (verovatno stranac) koji će navodno govoriti o presretnutim razgovorima između Šainovića i Lukića o onome što se zbilo u Račku. Takav svedok se do kraja kosovskog dela suđenja nije pojavio.
Suđenje Milanu Milutinoviću, Nikoli Šainoviću, Dragoljubu Ojdaniću, Nebojši Pavkoviću, Vladimiru Lazareviću i Sretenu Lukiću za zločine na Kosovu počinjene u prvoj polovini 1999. godine traje već godinu dana, ali u presudi koju će sud najverovatnije saopštiti sledeće godine definitivno se neće pominjati ubistva u Račku. Isto važi i za zločin u Padalištu, kao i za napad na zatvor Dubrava.
Račak, Dubrava i Padalište izuzeti su iz optužnice još pre početka suđenja, 10. jula prošle godine, odlukom sudskog veća kojem predsedava sudija Ijen Bonomi. Tada je ostavljena mogućnost da se eventualno, ukoliko se kasnije ukaže potreba, izvedu dokazi i o ovim zločinima. Kako je juče za "Politiku" izjavio Toma Fila, advokat Nikole Šainovića, ova tri mesta bila su "uslovno izuzeta", a pošto ih za proteklih godinu dana, koliko je trajalo izvođenje dokaza tužilaštva, "ni tužilac ni sudsko veće nisu vratili u optuženje, priča je završena i ona se, znači, neće pojaviti ni u presudi".
Poznato je da je "masakr" Albanaca u Račku bio povod za bombardovanje Jugoslavije od strane NATO-a, međutim u obrazloženju odluke sudskog veća bombardovanje se ne pominje. Kaže se samo da je predmet ovog suđenja pre svega deportacija albanskog stanovništva i da se ova tri lokaliteta "ne uklapaju" u tu opštu i centralnu temu suđenja.
Istovremeno, tužilaštvo je na samom početku odustalo od jednog broja svedoka među kojima je bio i Šukri Buja, komandant brigade OVK za Račak, jer se on, kako kažu advokati, pokazao kontraproduktivnim u predmetu Milošević. Buja je 2002. godine pod zakletvom, na suđenju Miloševiću, svedočio da je OVK zaista dejstvovala iz Račka, ali da se povukla pred napadom srpske policije i da su u selu, u času kad je ušla policija, ostali samo seljaci. (Buja je, inače, hapšen 2004. godine zbog učešća u pogromu na Srbe 17. marta te godine.)
Kako kaže Fila, osnova optužbe je da je u Beogradu osmišljen zajednički zločinački poduhvat na čijem čelu je bio Slobodan Milošević. A sudije su smatrale da je preostalih dvadesetak lokaliteta koje su izdvojili sasvim dovoljno da pokrije celu teritoriju Kosova i Metohije i da dokažu da je plan etničkog čišćenja stvoren u Beogradu, bez potrebe da ulaze u sporne situacije. U te "sporne situacije" spada i zločin u zatvoru Dubrava, gde je jedan deo zatvorenika stradao usled dejstva NATO-a, dok su druge ubili čuvari, te Račak u kome se odigrao obračun policije i OVK. Toma Fila smatra da ovo zapravo znači da je sud odustao od Račka kao sasvim nepodesnog za dokazivanje srpskih zločina na Kosovu.
Slobodan Milošević je pred Haškim tribunalom uspeo da dokaže da se čak 30 imena sa spiska žrtava iz Račka nalazilo na listama pripadnika ilegalne Oslobodilačke vojske Kosova.
Suđenje "kosovskoj šestorki" treba da se nastavi 6. avgusta, kada na scenu stupaju advokati odbrane koji planiraju da izvedu ukupno 243 svedoka.
Međutim, Fila kaže da može da se desi da do nastavka prođe i nekoliko meseci, jer još nije isključeno da dođe do spajanja suđenja Milutinoviću i kooptuženima sa slučajem protiv generala Vlastimira Đorđevića na koga se takođe odnosi optužnica Kosovo.Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


