Zatrovan Veliki bački kanal

Vrbas – Energično reagovanje Ministarstva zaštite životne sredine, nakon nedavnog zagađenja Timoka i masovnog pomora ribe u toj reci, kao i kažnjavanje vinovnika ove ekološke katastrofe, ulilo je nadu i građanima koji žive pokraj Velikog bačkog kanala da će nadležni državni organi, napokon, početi da preduzimaju zakonske mere i prema ovdašnjim zagađivačima. To je, ujedno, i konstatacija Ekološkog pokreta Vrbasa u zahtevu za "sprečavanje vandalskog ponašanja zagađivača kanala", upućenom pomenutom ministarstvu, a nakon što je uočeno da Fabrika ulja i biljnih masti "Vital" u kanalsko korito ovih dana ponovo ispušta velike količine otpadnih voda, bez prethodnog prečišćavanja.

Vrbaski ekolozi upozoravaju da je zagađenost vode dosegla više nego zabrinjavajuće razmere, što po preovlađujućim procenama krajnje negativno utiče na zdravlje oko 100.000 stanovnika, koliko ih živi na području opština Kula, Vrbas i Srbobran, kuda se proteže Veliki bački kanal. Život pored kanala je nesnošljiv, pogotovo u letnjim mesecima, kada se iz njega šire isparenja krajnje neprijatnog mirisa i sa velikim sadržajem otrovnih materija koje, upozoravaju lekari, predstavljaju stalnu opasnost za pojavu raznih zaraznih bolesti. Procenjuje se da je samo u delu tog vodotoka, u dužini od šest kilometara kroz Vrbas, nataloženo oko 400.000 kubnih metara mulja, a dubina vode jedva da iznosi tridesetak santimetara! Upravo zbog toga, učestalost kardiovaskularnih i kancerogenih oboljenja kod stanovništva ovog dela Bačke veća je nego bilo gde u Srbiji.– U Velikom bačkom kanalu, nažalost, nema više nikakvih oblika života koji bi bili ugroženi industrijskim otpadnim vodama, pa je to možda razlog što se ne preduzimaju mere da se zaustavi njegovo dalje zagađivanje – kaže za "Politiku" Ratko Đurđevac, predsednik Ekološkog pokreta Vrbasa. On posebno ukazuje na ponašanje "Vitala", somborske uljare "Sunce" i Fabrike alkohola "Panon" u Crvenki, koji nimalo ne haju na upozorenja, pa ispuštanjem otpadnih voda u ovaj kanal "čine štetu i prirodi i ljudima podjednako, a bez ikakvih posledica po njih".

Prema rečima Aleksandra Nikolića, pomoćnika direktora za tehničke poslove JVP "Vode Vojvodine", sve dok bar 90 odsto zagađivača ne postavi prečistače otpadnih voda izlišno je čišćenje Velikog bačkog kanala. Zato je, tvrdi Nikolić za naš list, utvrđen niz mera kako bi se zaustavilo njegovo dalje zagađivanje. Pored ostalog, znatno su povećane naknade koje su zagađivači dužni da plaćaju državi zbog ispuštanja otpadnih voda, pa su mnogi već shvatili da im je jeftinije da investiraju u izgradnju primarnih uređaja za njihovo prečišćavanje, nego da plaćaju visoke takse, navodi Nikolić.

A Dušan Jovanović, načelnik Republičke vodoprivredne inspekcije za Južnobački okrug, naglašava za "Politiku" da je veoma složena procedura da se fabrikama koje, i pored upozorenja, nastavljaju da ispuštaju otpadne vode u kanal izrekne mera zabrane rada dok ne postave uređaje za njihovo prečišćavanje. Jer, dodaje on, prijave protiv zagađivača sudovi najčešće i ne rešavaju, uz obrazloženje da to nije u njihovoj nadležnosti.