Subota, 18.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Đerdap gubi hiljade turista godišnje

Đerdap gubi hiljade turista godišnje
Желе бродове пуне туриста: Кладово (Фото С. Тодоровић)

Kladovo – Dugogodišnji direktor "Đerdapturista" u Kladovu Bogoljub Popović (sada i jedan od dvojice vlasnika ovog preduzeća) apsolutno je ubeđen da vreme pravog turizma na Dunavu i Đerdapu tek dolazi i da je pitanje saobraćajnih veza između Beograda i Kladova ključno za brži razvoj. Kamo sreće da se sada pojave oni ruski hidrokrilni "meteori" koji su do 1987. godine bili prava atrakcija za brzu i udobnu plovidbu velikom rekom. Popović je ubeđen da bi povratak takve plovidbe na Dunavu uvećao posetu đerdapskom području, od Golupca do Kladova, i do pet puta.

Plovidbu rekom, sa razgledanjem obalskih znamenitosti, ništa ne može da zameni. Ali, nadležne u državi već 20 godina ne mogu da ubede da je saobraćaj istovremeno i najveća kočnica i najbolja prilika. Ljubitelji Đerdapa Dunav u ovom bajkovitom području doživljavaju kao istinsko srpsko more. Mame lepota krajolika, atrakcije Nacionalnog parka "Đerdap", najvećeg i najlepšeg među pet u Srbiji, kao i mnoštvo arheoloških dragulja, među kojima su Lepenski vir, Trajanova tabla i drevni rimski most "Pontes", između Kladova i Turn Severina.

– Sve ostalo može lakše da se reši od nevolje koju zadaje saobraćaj. Bez pravog učešća države ništa se ne može učiniti, ali sve se završava samo u nacrtima i obećanjima. Nema neizbežnih podsticaja za zainteresovane prevoznike, kakvi se daju svuda u svetu. Još konkretnije: ako država održava drumsku i železničku putnu mrežu, zašto ne bi brinula na sličan način i o rečnoj plovidbi. Pogotovu što bi se turistički promet uvećao u tako velikom obimu. Zar treba posebno ubeđivati nadležne da bi i državna kasa od toga imala vajde – kaže za "Politiku" dugogodišnji turistički poslenik Bogoljub Popović.

Velika je nevolja i to što Kladovo, već više od 20 godina, nema pristanište za putničke brodove. Staro pristanište je potopljeno izgradnjom "Đerdapa 2", nizvodnije kod Negotina, a novo nije izgrađeno. I šta vredi što Dunavom plove luksuzni rečno-morski putnički brodovi najviše klase, sa po nekoliko stotina veoma bogatih inostranih putnika. Ne mogu da posete kladovske i đerdapske znamenitosti – čak i da to žele.

– Pomislite šta bi značilo ukoliko bi svratio tek samo svaki deseti od ukupno 600 takvih brodova, koliko ih godišnje prođe Đerdapom. Značilo bi bar još 12.000 do 15.000 posetilaca više – vajka se direktor Popović.

Ali, ni pristanište, kao ni "meteori", ne uzbuđuje posebno nadležne. Progovori se o tome na ponekom od tematskih simpozijuma i posle – opet tajac. Moglo se nešto učiniti i od nadoknade koju je EPS platio opštini Kladovo za štetu koja je pričinjena potapanjem dela obale u toku izgradnje đerdapskih elektrana. Ili su nadležni u Kladovu dobar deo te nadoknade utrošili za obnovu domova kulture u selima i gde to nije bilo neophodno. Ali, opštinskim čelnicima bili su potrebni glasovi seoskih birača. A kad se rasipa, uvek nedostaje.

Nema, dakle, pravih mera i poteza da se iskoriste izuzetne mogućnosti. Zato se kapacitet, sada jedinog, hotela "Đerdap" u Kladovu, sa 330 postelja, koristi sa 46 odsto mogućnosti. A šta bi bilo kada bi putnici sa onih 600 brodova, koji sada zaobilaze Kladovo, počeli da svraćaju u većem broju. Ili, kada bi na pravi način bio osmišljen program razvoja kulturnog turizma, i kada bi se na istom poslu našli ugostitelji, kulturni poslenici, institucije za zaštitu prirode...

Bile bi i ambicije znatno veće. Ne bi se govorilo kako je uspeh što je "Đerdapturist" prošle godine u sezoni imao 1.700 gostiju i 4.000 noćenja mesečno. Ali, samo u sezoni, koja kratko traje. Možda će, posle upravo završene privatizacije, ambicije "Đerdapturista" porasti. Đerdap svakako zaslužuje i više preduzetničke inicijative i pravih investicija.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.