Subota, 04.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Legitimni patriotizam

Legitimni patriotizam

Nemoćni komunisti: Vijetnam i Kina, dve države u kojima su na vlasti Komunističke partije, nikako da zakopaju ratne sekire. Između dve azijske zemlje postoji dubok je jaz nepoverenja, sumnjičavosti pa čak i otvorene netrpeljivosti. Višedecenijski nesporazumi dve susedne države – u novijoj istoriji ostao je zabeležen njihov jednomesečni rat početkom 1979. godine – ovoga puta proključali su zbog sporne granične linije u Južnom kineskom moru.

Sve je počelo 1. maja kada su Kinezi u blizinu Paracelskih ostrva dovukli 30 hiljada tona tešku platformu za bušenje morskog dna. Njen zadatak je da pronađe skrivena naftna polja u Južnoj kineskom moru. Vijetnam je taj potez protumačio kao kinesku agresiju, poslao je u akciju patrolne brodove ali su Kinezi ovoga puta bili jači, vijetnamski brodovi morali su da se povuku

Time je stari vijetnamsko-kineski sukob oko granice u Južnom kineskom moru ušao u novu fazu. Poraženi na moru Vijetnamci su obračun prebacili na kopnu. Hiljade vijetnamskih demonstranata su tokom nedelje jurišali na sve što bi moglo da ima veze za Kinom i Kinezima. Rezultat: uništeno je 460 firmi u kineskom vlasnitšvu, zapaljeno je 15 fabrika. Nezvanično se govori da je u ovim napadima poginulo 15 Kineza koji žive i rade u Vijetnamu.

Vlada u Hanoju i vijetnamski mediji pokušali su da ne dolivaju ulje na vodu, osuđeno je nasilje na ulicama ali je iskazano veliko razuzmevanje za ovakve izlive „legitimnog patriotizma“. Situacija na vijetnamskim ulicama polako se smiruje ali to je slabašni razlog za optimizam. Vijetnamci i Kinezi imaju toliko mnogo međusobnih problema da je skoro nemoguće zamisliti da u skorije vreme postanu uzorne komšije.

Teška reč: Već odavno izgovorene reči jednog čoveka na vlasti nisu izazvale toliko negativnih medijskih reakcija, oštru političku kritiku i bes stanovništva kao što se to desilo turskom premijeru Tajipu Erdoganu. Predsednik turske vlade potpuno se „nasukao“ prilikom posete mestu Soma – poprištu velike rudarske nesreće - gde je, između ostalog, izjavio kako se takve stvari dešavaju širom sveta pozivajući se, između ostalog, na primere iz 19. veka u Velikoj Britaniji.

Erdoganu to nije prvi put da izgovara neprikladnu, tešku reč u pogrešnom trenutku. Turski premijer poznat je po arogantnom nastupu, grubom, gotovo apsolutističkom maniru vladanja. Sada je, međutim, zaista preterao jer je, izgleda, u nastupu besa izvređao, odgurnuo – neki kažu i udario – mladića koji  mu se našao na putu.

Ugledajući se na šefa čini se da su i njegovi najbliži saradnici turskog premijera uzgubili kompas. Kamera fotoreportera zabeležila je incident u Somi u kada Erdoganov savetnik gotovo sumanito šutira nogom oborenog demonstranta.

Turska je, vođena Erdoganovom premijerskom rukom, krenula u trku za profitom u kojoj se niko nije obazirao na cenu. Smrt više od 300 rudara u Somi sada deluje kao tragičan trenutak otrežnjenja. Niko, pa ni Erdoganovi sledbenici, ne mogu više da okreću glavu u stranu. Tajip Erdogan će posle izbora 10. avgusta, najverovatnije sesti u predsedničku fotelju. Posle svega sigurno je da neće moći da Tursku vodi na dosadašnji način.

Izvinjenje jednog diplomate: Dosadašnji posrednik UN u Siriji, alžirski diplomata Lakhdar Brahimi ( 80) saopštio je da se, krajem meseca, povlači s ovog posla. Ništa neobično, reklo bi se onako na prvu loptu, da Alžirac nije svoj odlazak neočekivano „začinio“.

„Molim vas za izvinjenje, nisam vam pomogao kako je trebalo i kako ste zaslužili“, izjavio je Brahimi u poslanici sirijskom narodu.

I eto kako reč može da bude iskrena i delotvorna, poput melema. Činjenica je da Brahimi nije uspeo u posredničkim naporima da se okonča sirijska kriza – građanski rat – koji je za protekle tri godine koštao života 150 hiljada Sirijaca. Činjenica je, međutim, i da se od početka znalo da je to gotovo nemoguća misija u kojoj, pre Brahimija, nije uspeo ni bivši generalni sekretar OUN Kofi Anan.

Lakhdar Brahimi priznao je poraz ali je to učinio da besprekoran način, u stilu velikog diplomate. I to će se pamtiti mnogo više i duže od istine da poslednji diplomatski zadatak u Siriji nije uspešno obavio.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.