Pokretne vizije Dalijeve mašte

Specijalno za "Politiku" iz Londona
"Ovo morate videti po svaku cenu", "Ostavlja bez daha", "Najinteligentnija, naj originalnija i zadivljujuća izložba još od postavke Matis Pikaso", samo su neki od naslova u najvažnijim britanskim novinama koji opisuju izložbu "Dali i film" koja je trenutno u toku u galeriji moderne umetnosti Tejt modern u Londonu.
Napravljena s namerom da pokaže koliki je uticaj film imao na rad jednog od najpoznatijih  predstavnika nadrealističkog pokreta Salvadora Dalija (1904-1980) i obrnuto, izložba posetiocu nudi njegove najvažnije slike, prezentuje njegovo stvaralaštvo u svom najboljem izdanju, u svetlu u kojem nikada ranije nije viđeno.

Iako najpre slikar, Dali je bio aktivno uključen u filmsko stvaralaštvo gotovo ceo svoj život. Pored pisanja i slikanja, film je za njega postao jedan od medija u kojem je produbljivao i istraživao svoju maštu i ideje iz svojih slika. Organizatori izložbe ističu da je njihova namera upravo i bila da otkriju kako je Dali uspeo da preoblikuje individualizam slikarstva u kolektivizam filmskog stvaralaštva  i kako je film inspirisao njegova platna, ostavljajući nam neke od najboljih dela dvadesetog veka.

"Dali i film" obimna je i ambiciozno zamišljena postavka smeštena u četrnaest prostorija, od kojih su šest mini bioskopi gde posetioci mogu da gledaju njegove i filmove u čijem je stvaranju učestvovao. Dalijevo prijateljestvo sa Luisom Bunjuelom rezultiralo je njihovom saradnjom na dva antologijska filma, "Andaluzijski pas" i "Zlatno doba", koje posetioci izložbe mogu da vide u celini. Većina likova u prvom filmu direktno je prevedna sa vizuelnog jezika Dalijevih slika (mrtvi magarci, otkinuta ruka, navala mrava...). Za njega, ove scene imale su jasnu asocijaciju na seks i smrt, teme gotovo stalno prisutne u njegovim radovima. "Andaluzijski pas" bila je ulaznica u grupu nadrealista Pariza krajem dvadesetih godina prošlog veka. Nakon izjave Bretona, oca nadrealizma, da je definitivno reč o "nadrealističkom filmu", obojica, Dali i Bunjuel, zvanično su inaugurisani u članove pokreta.

"Zlatno doba" bio je duži i tehnički komplikovaniji poduhvat koji je uključivao i zvuk. Zbog toga što je smatran atakom na konzervativne vrednosti, neo-nacisti su danima protestvovali protiv ovog filma, uništavajući sve umetničke radove nadrealista. Film je nakon samo deset dana prikazivanja povučen iz bioskopa, policija je zaplenila sve kopije i bio je zabranjen u Francuskoj čitavih pedeset godina, što je samo doprinelo stvaranju antologijskog oreola  oko ovog dela i njegovih autora.

Dalijeva vatrena maštovitost bila je još više potpaljena ovim projektima i ideje za filmove su jednostavno pljuštale iz njega, u formi slika, crteža i scenarija. Iako neki od projekata nisu bili ostvareni (ili, jednostavno, nisu bili ostvareni na očekivano zadovoljstvo autora), ova izložba otkriva izuzetnu plodnost Dalijevih ideja. Posetilac, tako, može da vidi originalan scenario, plakate i creže za film "Babaouo" (1932) koji nikada nije napravljen, ali za koji autori izložbe tvrde da predstavlja vezu između umetnikovog rada sa Bunjuelom i nekih njegovih kasnijih projekata.

Prijateljstvo sa braćom Marks i odlazak u SAD rezultiralo je Dalijevim daljim uključenjem u filmske projekte. Izložba u Tejt modern pruža posetiocima jedinstven uvid u projekat "Začaran" Alfreda Hičkoka,  po mnogima prvi holivudski film koji se ozbiljno bavi psihoanalizom, za koji je Salvador Dali dizajnirao scenu sna. Iako je samo tri minuta istog ušlo u film, ovo se smatra jedinstvenim primerom Dalijevog bliskog kontakta sa masovnim auditorijem. Čitava prostorija ispunjena je detaljnim crtežima, skicama i slikama za ovaj film, prvi put pred očima britanske publike.

Publika u Tejt modern može da vidi i studije koje je Dali napravio za film "Destino" (1946) na predlog i uz podršku Volta Diznija, a u saradnji sa animatorom Džonom Henčom. izložen je Veliki broj slika i creža koji čine okosnicu filma, a paralelno se prikazuje i ovaj animirani film koji je kompjuterski oživeo tek 2003. godine, dugo nakon Dalijeve smrti.

"Dali i film" zanimljiva je biografija jednog od najznačajnih umetnika dvadesetog veka. Podeljena po njegovim stvaralačkim fazama i poduhvatima, izložba obuhvata Dalijeve najpoznatije radove "Metarmofoza Narcisa", "Viseći satovi",  "San" i mnoge druge, zanimljive biografske detalje (veza sa Galom, sukob sa ocem, izbacivanje sa akademije zbog odbijanja da bude ispitivan ...), pesme i skulpture, pisma pisana Lorki, portrete prijatelja, TV film "Impresije o Gornjoj Mongoliji", video zapise "Haos i stvaranje" iz 1960.

Izložba je zaokružena foto intervjuom "Dalijevi brkovi", serijom duhovitih fotografija koju je Dali napravio sa američkim fotografom Filipom Halsmanom, svojevrsnom samo-parodijom, tako tipičnom za ovog umetnika. Svaka slika je pitanje i odgovor u isto vreme. "Mislim da sam otkrio tvoju tajnu. Salvadore, da li si ti lud", pita poslednja fotografija na izložbi. "Ja, lud? Sigurno sam zdraviji od svakoga koji kupi ovu knjigu!"

"Možda smo mi stvarno ludi, ali ovo je odlično", prokomentarisao je jedan posetilac izložbe na izlasku.

Izložba "Dali i film" u galeriji Tejt modern u Londonu otvorena je do 9. septembra.