Ponedeljak, 20.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Do 2050. skoro deset milijardi ljudi

Do 2050. skoro deset milijardi ljudi
Јован Прокопљевић

No­va pro­jek­ci­ja Svet­ske or­ga­ni­za­ci­je – da će Pla­va pla­ne­ta za 35 go­di­na po­sta­ti dom za 9,7 mi­li­jar­di du­ša – ni­je iz­ne­na­đe­nje, jer se go­di­na­ma pred­vi­đa sta­lan rast po­pu­la­ci­je, po­seb­no na me­ri­di­ja­ni­ma ko­ji su naj­ma­nje sprem­ni za de­mo­graf­sku eks­plo­zi­ju. Čak 28 afrič­kih dr­ža­va udvo­stru­či­će broj ži­te­lja, dok će Ni­ge­ri­ja pre­te­ći SAD i po­sta­ti tre­ća naj­mno­go­ljud­ni­ja ze­mlja po­sle In­di­je i Ki­ne. To zna­či ne­si­gur­nu bu­duć­nost za sto­ti­ne mi­li­o­ne no­vo­ro­đe­nih ko­ji će, sma­tra­ju ana­li­ti­ča­ri, ži­ve­ti u pre­na­tr­pa­nim ča­tr­lja­ma bez vo­de i stru­je. Za­pad ima dru­gi pro­blem: ka­ko da po­ve­ća na­ta­li­tet i uma­nji pri­ti­sak na pen­zi­o­ni si­stem ko­ji ne mo­že da iz­dr­ži fi­nan­si­ra­nje sve ve­će po­pu­la­ci­je sta­rih uz sve ma­nje rad­no spo­sob­nog sta­nov­ni­štva. 

                                                                *    *    *    *

Na Ze­mlji će za 35 go­di­na ži­ve­ti sko­ro de­set mi­li­jar­di lju­di, po­ka­zu­je no­va stu­di­ja Uje­di­nje­nih na­ci­ja (UN), do­da­ju­ći da po­rast bro­ja sta­nov­ni­ka zna­či po­gor­ša­nje već po­sto­je­ćih pro­ble­ma gla­di, be­de i ne­jed­na­ko­sti.

U iz­ve­šta­ju se tvr­di da će sa sa­da­šnje 7,3 mi­li­jar­de sta­nov­ni­ka, svet­ska po­pu­la­ci­ja po­ra­sti na 9,7 mi­li­jar­di do 2050. go­di­ne. I po­red to­ga što pri­rod­ni pri­ra­štaj, uop­šte uzev, opa­da, on je i da­lje ve­o­ma vi­sok u po­je­di­nim, uglav­nom naj­si­ro­ma­šni­jim afrič­kim ze­mlja­ma, pa će do­pri­ne­ti pre­na­se­lje­no­sti pla­ne­te. De­vet ze­ma­lja – In­di­ja, Ni­ge­ri­ja, Pa­ki­stan, DR Kon­go, Eti­o­pi­ja, Tan­za­ni­ja, SAD, In­do­ne­zi­ja i Ugan­da – ob­u­hva­ti­će po­lo­vi­nu ra­sta svet­ske po­pu­la­ci­je. Čak 28 afrič­kih dr­ža­va udvo­stru­či­će broj ži­te­lja, dok će Ni­ge­ri­ja pre­te­ći SAD i po­sta­ti tre­ća naj­mno­go­ljud­ni­ja ze­mlja po­sle In­di­je i Ki­ne. 

Is­tra­ži­va­či UN sma­tra­ju da je ne­vo­lja što po­pu­la­ci­ja ra­ste u ne­raz­vi­je­nim ze­mlja­ma gde skok bro­ja sta­nov­ni­ka ote­ža­va le­če­nje, is­hra­nu i obra­zo­va­nje, stva­ri ko­je su naj­po­treb­ni­je da bi se te na­ci­je iz­vu­kle iz ne­ma­šti­ne. U Ni­ge­ru že­na u pro­se­ku ra­đa sed­mo­ro, a u So­ma­li­ji, Ma­li­ju, Ča­du i dru­gim si­ro­ma­šnim ze­mlja­ma – še­sto­ro de­ce. Po­je­di­ni ana­li­ti­ča­ri sma­tra­ju da će se pa­ro­vi od­lu­či­ti na ma­nje po­ro­di­ce ka­da se uve­re da je ži­vot­ni vek de­ce u nji­ho­vim za­jed­ni­ca­ma pro­du­žen i da je smrt­nost no­vo­ro­đen­ča­di dra­stič­no sma­nje­na. U me­đu­vre­me­nu, u Kon­gu, Ugan­di ili An­go­li že­ne i da­lje ra­đa­ju po še­sto­ro de­ce i Afri­ka će ve­ro­vat­no osta­ti je­di­ni kon­ti­nent sa ve­li­kim de­mo­graf­skim ra­stom i po­sle 2050. go­di­ne. 

„Ove go­di­ne je 34 od­sto že­na re­pro­duk­tiv­ne do­bi u naj­ma­nje raz­vi­je­nim ze­mlja­ma ko­ri­sti­lo kon­tra­cep­ci­ju, dok 22 od­sto njih ni­je ko­ri­sti­lo ni­ka­kvu za­šti­tu upr­kos že­lji da iz­beg­nu trud­no­ću”, pi­še u iz­ve­šta­ju „Iz­gle­di svet­ske po­pu­la­ci­je: re­vi­zi­ja za 2015”, ob­ja­vlje­nom na saj­tu UN.

In­di­ja bi sa sa­da­šnje 1,3 mi­li­jar­de lju­di već za 15 go­di­na mo­gla da do­đe do 1,5 mi­li­jar­di i pre­tek­ne Ki­nu, ko­ja je da­nas dom za 1,4 mi­li­jar­de sta­nov­ni­ka. Stu­di­ja je uzi­ma­la u ob­zir ki­ne­sku po­li­ti­ku jed­nog de­te­ta, ali bi bu­duć­nost mo­gla da bu­de znat­no dru­ga­či­ja ako Pe­king i za­i­sta kra­jem ove go­di­ne, ka­ko je ja­vio „Čaj­na bi­znis njuz”, bu­de do­zvo­lio sva­kom pa­ru da ima dvo­je de­ce. Za­bra­nju­ju­ći po­ro­di­ca­ma da ima­ju vi­še od jed­nog de­te­ta vla­da je spre­či­la „eks­plo­zi­ju sta­nov­ni­štva”, ali je sa­da su­o­če­na sa sve sta­ri­jom po­pu­la­ci­jom i manj­kom rad­no spo­sob­nih gra­đa­na. Ka­ko je pre­neo „Gar­di­jan”, UN pro­ce­nju­ju da će ova ze­mlja do 2050. go­di­ne ima­ti 440 mi­li­o­na dr­ža­vlja­na sta­ri­jih od 60 go­di­na. 

Ipak, dra­ma­ti­čan po­rast se­ni­o­ra pre sve­ga je mu­ka Evro­pe, ko­ja se su­o­ča­va i sa naj­dra­stič­ni­jim pa­dom na­ta­li­te­ta. Ume­sto sa­da­šnjih 738 mi­li­o­na, Sta­ri kon­ti­nent bi do kra­ja ve­ka mo­gao da ima 646 mi­li­o­na du­ša. Že­ne ra­đa­ju jed­no ili dvo­je de­ce ne sa­mo u Evro­pi, već i u Ja­pa­nu, SAD, Ka­na­di i de­li­mič­no u La­tin­skoj Ame­ri­ci, gde je sve te­že is­pla­ti­ti pen­zi­je sta­ri­jim gra­đa­ni­ma. Za 35 go­di­na, vi­še od tre­ći­ne (34 od­sto) Evro­plja­na ima­će vi­še od 60 go­di­na i ni­je ja­sno ka­ko će se odr­ža­ti sa­da­šnji pen­zi­o­ni si­stem uz sta­lan pad sto­pa na­ta­li­te­ta. Usled ne­do­volj­ne rad­ne sna­ge ko­ja mo­že da iz­dr­ža­va ce­lo dru­štvo, Evro­pa će mo­ra­ti ili da skre­še so­ci­jal­na da­va­nja ili da po­ve­ća po­re­ze, pred­vi­đa­ju ana­li­ti­ča­ri. 

Sa dru­ge stra­ne, 41 od­sto afrič­ke po­pu­la­ci­je či­ne de­ca mla­đa od 15 go­di­na, dok sta­nov­ni­ci do­bi od 15 go­di­na do 24 go­di­ne či­ne 19 od­sto dru­štva. Ka­ko oce­nju­ju struč­nja­ci, de­mo­graf­ski rast je lo­ša vest jer će mno­gi gra­đa­ni za­vr­ši­ti u stra­ća­ra­ma bez vo­de i hra­ne.

Zbog stal­nog pri­li­va imi­gra­na­ta iz Afri­ke i sa Bli­skog is­to­ka kao i zbog ve­li­kog bro­ja de­ce ko­je ra­đa­ju, mu­sli­ma­ni će do 2050. či­ni­ti de­set od­sto evrop­ske po­pu­la­ci­je, pred­vi­đa Is­tra­ži­vač­ki cen­tar „Pju”. Isto­vre­me­no će u SAD broj hri­šća­na pa­sti sa 77 na 66 od­sto sta­nov­ni­ka. Gra­đa­ni islam­ske ve­ro­i­spo­ve­sti pre­te­ći će Je­vre­je, ali će i da­lje či­ni­ti re­la­tiv­no ma­li deo ame­rič­kog dru­štva – 2,1 od­sto. 

Na svet­skom ni­vou – mu­sli­ma­ni će pre­te­ći hri­šća­ne do 2070. go­di­ne. Ostva­ri­će ve­ći de­mo­graf­ski rast ne­go bi­lo ko­ji dru­gi ver­ni­ci, pre sve­ga na Bli­skom is­to­ku, u In­di­ji i pod­sa­har­skoj Afri­ci. 

Jelena Ste­va­no­vić

----------------------------------------------------------------

Ni­ge­ri­ja: pe­de­set na jed­nu ku­hi­nju i to­a­let

Do 2030. go­di­ne ova afrič­ka  dr­ža­va ima­će vi­še sta­nov­ni­ka od SAD

(Foto Beta)

Ni­ge­ri­ja će u jed­nom do­me­nu na­po­kon pre­te­ći Sje­di­nje­ne Ame­rič­ke Dr­ža­ve: nad­ma­ši­će ih po bro­ju sta­nov­ni­ka, ko­jih će do 2030. go­di­ne ima­ti vi­še od tri sto­ti­ne mi­li­o­na, što će je uči­ni­ti tre­ćom naj­mno­go­ljud­ni­jom ze­mljom sve­ta. To će sa­mo još vi­še is­ta­ći ono u če­mu će Ni­ge­ri­ja i ta­da za­o­sta­ja­ti za naj­moć­ni­jom si­lom na sve­tu. 

Pre sve­ga, vi­še ži­te­lja će mo­ra­ti da sa­bi­je na da­le­ko ma­nji pro­stor. Ame­ri­ka se „ra­ši­ri­la“ na 9,6 mi­li­o­na kva­drat­nih ki­lo­me­ta­ra, dok Ni­ge­ri­ja ne do­sti­že ni de­set pu­ta ma­nju po­vr­ši­nu. Na njoj se već sa­da ži­vi u uslo­vi­ma to­li­ko go­rim od ame­rič­kih da je po­sled­nje što je toj ze­mlji po­treb­no da iona­ko oskud­ne re­sur­se, ne­do­volj­ne i za sa­da­šnje pri­li­ke, još vi­še is­cep­ka ka­ko bi po­ne­ka mr­vi­ca, i ne mno­go vi­še od to­ga, pri­pa­la sva­kom nje­nom sta­nov­ni­ku.

Čak i glav­nom gra­du La­go­su, gde je ži­vot ne­u­po­re­di­vo lak­ši ne­go u ru­ral­nim de­lo­vi­ma Ni­ge­ri­je, uobi­ča­je­ni su stam­be­ni blo­ko­vi u ko­ji­ma se mno­go­broj­ne po­ro­di­ce sa­bi­ja­ju u so­bič­ci­ma u ka­kve na Za­pa­du ne tr­pa­ju ni naj­o­ko­re­li­je za­tvo­re­ni­ke osim ako ne­će da se iz­lo­že že­sto­kim kri­ti­ka­ma jav­no­sti. U tim zgra­da­ma, ka­ko je pi­sao „Nju­jork tajms”, i po pe­de­set oso­ba de­li ku­hi­nju i to­a­let, pri če­mu mno­ge od ce­vi vi­še ne pro­no­se ni kap vo­de.  Gu­žve su ogrom­ne i na uli­ca­ma, ta­ko da pro­bi­ja­nje od pred­gra­đa do rad­nog me­sta u cen­tru, čak i ka­da uda­lje­nost iz­me­đu ta dva de­la gra­da ni­je na­ro­či­to ve­li­ka, tra­je i po dva do tri sa­ta. Na­ža­lost, po­lo­vi­nu mla­dih u Ni­ge­ri­ji, u do­bi do 24 go­di­ne, uop­šte ne mu­či taj pro­blem jer po­sao ni ne­ma­ju. 

S ob­zi­rom na sve to, mo­žda su je­di­ni ko­ji su mo­gu ra­do­va­ti umno­ža­va­nju ni­ge­rij­ske po­pu­la­ci­je čla­no­vi lo­kal­nog eks­trem­no isla­mi­stič­kog po­kre­ta Bo­ko Ha­ram: oni za svo­ju voj­sku vr­lo ra­do re­gru­tu­ju de­cu.

Vla­sti već du­že od dve de­ce­ni­je po­zi­va­ju na za­sni­va­nje ma­njih po­ro­di­ca, što u pre­vo­du na ni­ge­rij­ske poj­mo­ve zna­či – ne vi­še od če­tvo­ro de­ce. I pre­zer­va­ti­vi se de­le bes­plat­no, ali ni­su po­pu­lar­ni u kul­tu­ri gde se i da­lje sma­tra da je broj de­ce po­ka­za­telj sna­ge i bo­gat­stva mu­škar­ca kao gla­ve ku­će. Za pra­vlje­nje ta­kvog mno­štva po­to­ma­ka, me­đu­tim, po­sto­ji i je­zi­vo ra­ci­o­nal­na ra­ču­ni­ca. Što je vi­še de­ce, ve­će su šan­se da će ne­ko od njih, čak i u ze­mlji gde šan­se za uz­di­za­nje iz si­ro­ma­štva ni­su iz­gled­ne, us­pe­ti da ne uđe u po­ra­znu na­ci­o­nal­nu sta­ti­sti­ku mor­ta­li­te­ta de­ce i da iz­ba­vi se­be i po­ro­di­cu iz be­de.

V. Vukasović

----------------------------------------------------------------

Gu­žva na Ja­vi, osta­la ostr­va po­pu­pra­zna

Mu­ke vla­sti u Dža­kar­ti zbog pro­pa­gi­ra­nja de­mo­grf­ske di­vi­den­de – oče­ki­va­nja da će jefti­na mla­da rad­na sna­ga pri­vu­ći in­ve­sti­to­re

Vi­šak usta ko­je va­lja hra­ni­ti mno­gi bi do­ži­ve­li is­klju­či­vo kao tro­šak, ali su u In­do­ne­zi­ji du­go za to ima­li ter­min ko­ji pri­zi­va do­bru za­ra­du: de­mo­graf­ska di­vi­den­da. Sve do­ne­dav­no, raz­ne po­stav­ke in­do­ne­žan­ske vla­sti su jed­na za dru­gom ra­ču­na­le na to da će mno­štvo mla­de i, s ob­zi­rom na to­li­ku broj­nost i re­la­tiv­no ne­is­ku­stvo, ne­mi­nov­no jef­ti­ne rad­ne sna­ge pri­vla­či­ti in­ve­sti­to­re da do­đu, otvo­re po­go­ne u toj ze­mlji i za­spu je nov­cem. Ali, sa­le u po­ro­di­li­šti­ma su se ši­ri­le ku­di­ka­mo br­že ne­go fa­brič­ki po­go­ni i sa­da je In­do­ne­zi­ja u ne­vo­lji. 

Broj sta­nov­ni­ka ra­ste ne­za­dr­ži­vo. I sto­pa ne­za­po­sle­no­sti me­đu mla­di­ma do 24 go­di­ne već je alar­mant­na, iz­dr­ža­va­nje mno­štva sta­nov­ni­ka sve je te­že a dr­žav­ni stra­te­zi se sad već pri­bo­ja­va­ju mo­guć­no­sti da će In­do­ne­zi­ja do 2050. go­di­ne ima­ti ne sa­mo vi­še od 300 mi­li­o­na, ne­go i či­ta­vih 500 mi­li­o­na ži­te­lja, dvo­stru­ko vi­še ne­go u ovom tre­nut­ku.

Mu­ke su uto­li­ko ve­će što je pri­ti­sak sta­nov­ni­štva iz­u­zet­no ne­rav­no­mer­no ras­po­re­đen. Naj­vi­še lju­di se sja­ti­lo na Ja­vu, dok osta­la in­do­ne­žan­ska ostr­va, ba­rem u po­re­đe­nju s njom, zvr­je po­lu­pra­zna. Za vre­me ču­ve­nog in­do­ne­žan­skog pred­sed­ni­ka Su­har­ta, sto­pa na­ta­li­te­ta je pre­po­lo­vlje­na, ali i da­nas je iz­nad gra­ni­ce pro­ste re­pro­duk­ci­je, one ko­ja ga­ran­tu­je da će broj sta­nov­ni­ka bi­ti odr­ža­van ali da ne­će ska­ka­ti. Ot­ka­ko je u ze­mlju sti­gla de­mo­kra­ti­ja, lju­di su po­sta­li ne­ra­di da se pod­vr­ga­va­ju ogra­ni­če­nji­ma po­put onog Su­har­to­vog za broj de­ce na dvo­je. 

Nje­go­va po­li­ti­ka je ma­kar na tom pla­nu još do­ne­kle ži­va u In­do­ne­zi­ji: za vre­me Su­har­ta su uve­de­ni pr­vi pro­gra­mi sa­ve­ta o pla­ni­ra­nju po­ro­di­ce, što je sa­mo eufe­mi­zam za nje­no svo­đe­nje na ma­nji broj čla­no­va, i za de­lje­nje kon­tra­cep­tiv­nih sred­sta­va. Od 2006. do 2013. go­di­ne, ka­ko pre­na­se­lje­nost sve vi­še pre­ti, dr­ža­va je, pre­ma po­da­ci­ma „Blum­ber­ga”, če­tvo­ro­stru­ko po­di­gla bu­džet za te na­me­ne. Vi­še od 200 mi­li­o­na do­la­ra go­di­šnje iz­dvo­je­no je za obu­ku se­o­skih ba­bi­ca, čak i pre­ko es-em-es po­ru­ka, za ube­đi­va­nje mu­sli­man­skih kle­ri­ka da ohra­bru­ju mu­škar­ce na va­zek­to­mi­ju i slič­ne pro­gra­me. No, u In­do­ne­zi­ji još is­tra­ja­va po­slo­vi­ca „mno­go de­ce, mno­go bla­go­slo­va”.

V. V.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.