Utorak, 23.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

O savetima zaposlenih

Prošlo je četvrt veka od ukidanja radničkihsaveta kao temeljne institucije radničkog samoupravljanja. Pod ideološkom optužbom da su zlo nasleđebivšeg sistema, dogodilo se da je s prljavom vodom iz korita izbačeno i dete. Posle toga radnički saveti nisu ni pominjani, osim u negativnom kontekstu. Tome je u velikoj meri doprineo izrazito odbojan stav sindikata prema radničkim savetima. Međutim, u aktuelnom Zakonu o radu, jedna odredba omogućuje radnicima da u preduzećima sa više od 50 zaposlenih osnuju radnički savet, ali koliko mi je poznato ta mogućnost nigde nije iskorišćena. Jedino je Konfederacija slobodnih sindikata pokrenula inicijativu za osnivanje radničkog saveta u „Telekomu”, ali je taj pokušaj doživeo neuspeh.

Ipak, posle dužeg vremena, pokrenute su prve inicijative u pravcu reafirmacije radničkih saveta (ili saveta zaposlenih). Tu, pre svega, imam u vidu inicijativu u o okviru aktivnosti na pripremi kodeksa radnog zakonodavstva, na čemu radi radna grupa Ministarstva rada, kao i projekat, koji uz podršku organizacije Sviss Labour Assistance, realizuje Industrijski sindikat Srbije. To nameće potrebu da se radnicima, sindikatima, poslodavcima i javnosti u celini, predstave prednosti i civilizacijski smisao funkcionisanja radničkih saveta.

Pre svega, istorijska je činjenica da se ideja o stvaranju radničkih saveta, pa i sami radnički saveti javljaju mnogo pre pojave socijalizma i samoupravljanja.

Takođe, kroz funkcionisanje radničkih saveta radnici ostvaruju čitav niz nespornih civilizacijskih prava, u koja spada i pravo na informisanje, konsultovanje i saodlučivanje. To je pogotovo važno ako se ima u vidu da je stopa sindikalne organizovanosti u Srbiji danas oko 25 odsto, a da su pomenuta prava – prava svih zaposlenih, a ne samo članova sindikata. U tom smislu, saveti zaposlenih su u praksi potvrđeni kao jedan od stubova socijalne, participativne demokratije.

Radnički saveti su po načinu izbora i funkcionisanja demokratske institucije, čija efikasnostu radu nije moguća bez podrške svih zaposlenih. Kao savetodavni organi, oni danas nemaju moć odlučivanja, ali način njihovog izbora i ugled koji uživaju među zaposlenima izvori su njihove društvene moći.

U praksi jednog broja zemalja (npr. Francuska) kroz demokratske, tajne izbore, uz više kandidata i slobodno vođenom izbornom kampanjom za članove radničkih saveta, istovremeno se utvrđuje i reprezentativnost sindikata, koji vode izbornu kampanju za članove saveta, na osnovu procenta glasova na izborima na kojima pravo učešća imaju svi radnici.

U tom smislu, neosnovan je strah i odbojnost sindikata u Srbiji prema radničkim savetima, koji ova tela neopravdano smatraju nelojalnom konkurencijom. Naprotiv, iskustva svih zemalja u kojima su uspostavljani i funkcionišu radnički saveti potvrđuju da su tamo i sindikati jaki i da ta veza upravo jača ukupnu društvenu moć i uticaj zaposlenih u procesu odlučivanja.

Megatrend univerzitet, Beograd

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.