Ponedeljak, 22.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Muzejski eskponati na markama

Motivi ovogodišnjeg prigodnog izdanja su ikona Svetog Dimitrija, manastir Studenica i bakrorez posvećen Svetim apostolima Petra i Pavla, iz crkve u Beloj Crkvi
Muzejski eskponati na markama
Фото „Пошта Србије”

Tradicionalno izdanje prigodnih maraka „Muzejski eksponati”, koje se decenijama sa uspehom objavljuje, ove godine sadrži tri marke, nominalnih vrednosti 23, 35 i 70 dinara. Motivi su ikone Svetog Dimitrija, bakrorez iz manastira Studenice i bakrorez Svetih apostola Petra i Pavla.

U tiražu od 25.000, izdanje je štampano tehnikom višebojne ofset štampe u Zavodu za izradu novčanica, a grafički ga je obradila Anamari Banjac, kreator maraka „Pošte Srbije”. Izdanje, koje je u tabačićima od po deset, prati i jedan prigodan koverat.

Na marki nominalne 70 dinara prikazana je ikona Svetog Dimitrija koju je naslikao, između 1735. i 1740. godine, monah, jerođakon, slikar i grafičar Hristofor Žefarović, najsvestraniji srpski umetnik prve polovine 18. veka, koji se potpisivao kao „ilirisko-rasijanski obščij zograf”.

Sveti Dimitrije, patron Soluna i Sremske Mitrovice, zaštitnik ruske oblasti Sibir, naslikan je na propetom vatrenom konju, kako probada bugarskog cara Kalojana, koji pada na travnatu podlogu. Ikona je pronađena u zvoniku Crkve Sveta tri jerarha u Novom Sadu (Almaška crkva). Vredan je primerak poznovizantijske-levantinske umetnosti, a danas se izdvaja kao delo po kojem je Galerija Matice srpske postala prepoznatljiva u javnosti.

Marka nominale 35 dinara prikazuje bakrorez manastira Studenice iz 1740. godine. Nastao je u godini u kojoj je Studenica navršavala 550 godina postojanja. O poručiocu bakroreza, Nikolaju Antoniju Prodanoviću, osim imena upisanog ispod prikaza, nema drugih podataka kao ni o autoru peštanskom grafičaru Gotfridu Dirstu. Oskudnost podataka, međutim, ne umanjuje značaj grafike, jer je Studenica prvi srednjovekovni spomenik koji se pojavio kao glavni motiv u srpskoj grafičkoj umetnosti.

I marka najmanje nominale 23 dinara prikazuje bojeni bakrorez Svetog Petra i Pavla, nastao 1815. godine. Grafičkim listom bakroreza dominira pravougaono polje sa svetiteljima između kojih je pročelje belocrkvanskog hrama. Delo je nepoznatog autora i urađeno prema crtežu Pavela Đurkovića ili Arsenija Jakšića. Pravoslavni žitelji prosperitetnog gradića na granici tadašnje austrijske imperije bakrorezom su želeli da istaknu uklopljenost u tadašnje političke i društvene okolnosti Habzburške monarhije, ali i da zaštite svoje konfesionalno i nacionalno jedinstvo. 

Komentari1
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.