Petak, 12.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Posao za spas duše

Više od dve decenije Perica Kaluđerović radi kao muzički producent, aranžer i dizajner zvuka, o čemu je maštao još u vreme kada je sarađivao sa Đorđem Marjanovićem po SSSR-u, nastupao po Nemačkoj sa Furdom i Topićem, svirao po kafanama...
Posao za spas duše
Музика – животна професија: Перица Калуђеровић (Фото А. Васиљевић)

Da ga mama nije isterala iz muzičke škole, i to mesec dana pred kraj školovanja, može biti da Perici Kaluđeroviću, producentu i klavijaturisti, aranžeru i dizajneru zvuka, muzika ne bi bila životna profesija. Muzičaru kojem je od koncerata posvećenih Kitu Džeretu, preko svirki u kafanama negotinskog kraja, do nastupa uz Đorđa Marjanovića i Radmilu Karaklajić po nekadašnjem Sovjetskom Savezi, izgleda bilo suđeno da karijeru završi kao muzički producent, i to zahvaljujući saradnji sa Ljubišom Stojanovićem Luisom.

– Mama je bila nastavnica klavira u Muzičkoj školi u Boru, a tata direktor te škole. Isterala me je mesec dana pred završni ispit da je ne bih brukao pred kolegama. I tek posle tog neslavnog izbacivanja ja sam počeo po pet, šest sati dnevno da vežbam klavir. Kada me je majka pitala zašto toliko vežbam kada sam izbačen iz škole, prkosno sam joj odgovorio: „Eto, baš zato što sam isteran!” I posle sam održao po Boru dosta koncerata. Jedan od nastupa koji je odredio moju karijeru svakako je bio onaj pod nazivom „Keln koncert” na kojem sam svirao muziku Kita Džereta. Čudno, jer me je put odveo u druge vode – kaže pomalo ironično Perica Kaluđerović, koji je godinama kasnije „kroz svoje dizajnerske ruke”, kako kaže, propustio u studiju bezmalo sva poznatija imenima domaće narodne muzike. Od Kita Džereta i koncerta njemu u čast priređenog u Boru, Perici je u vreme studijske saradnje sa narodnim pevačima ostala samo uspomena.

Saradnja sa Petrom Pajićem iz nekada čuvenog „Plavog ansambla” Kaluđerovića je odvela u – SSSR.

– Pajić je bio vrhunski basista i pevač i svirao je sa Đorđem Marjanovićem. Nastupao je po Sovjetskom Savezu od početka prodora naših muzičkih zvezda na to tržište. I on me je uveo u tu priču. Paralelno sam, uz nastupe po Sovjetskom Savezu, svirao i po našem primorju pa sam u Poreču upoznao Vladimira Furduja Furdu koji je baš uticao na mene. Mnogo sam od njega naučio, svirali smo zajedno po Nemačkoj, po tamošnjim klubovima nastupao sam i sa Dadom Topićem i Goranom Manojlovićem. Svirali smo strane hitove po zapadnoj Evropi – priseća se Kaluđerović.

Ali, sve ima svoj kraj pa je i priča o Zapadu završena 1989. a ona istočna godinu dana kasnije.

– Znao sam da će se ta ruska priča završiti kada sam sa Đorđem tamo bio 1989. i kada su počeli neki novi vetrovi da duvaju tim velikim prostranstvom. Sa perestrojkom su stigla i velika zapadna muzička imena. Za početak Bili Džoel – priča naš sagovornik priznajući da je bilo lepo dok je trajalo to rusko muzičko putešestvije od Murmanska do Aškamabada i Alma Ate.  

Saradnja sa Džonijem
– Džoni Štulić je bio u studiju na Lekinom brdu 1994. i mi smo radili postprodukciju za njegove ploče. Radio se i mastering, a mi smo bili među retkima koji su imali ce-de rezač. On je saznao za to i došao kod nas sa Ganetom Pecikozom. Radili smo pet, šest ploča, sa trake smo prebacivali na ce-de. Za mene je muzika drugi način izražavanja, a muzika „Azre” mi baš i nije bila bliska. Ali, nakon mesec dana druženja sa Džonijem iz osnova sam promenio mišljenje o njemu. Već tada je on radio na prevodu „Ilijade” i „Odiseje” i bio je vrlo zanimljiv kao ličnost. Vrhunski intelektualac – kaže Perica Kaluđerović.

Pericu je put odveo dalje, ovaj put na Bliski istok – u Izrael. Šest meseci proveo je u Tel Avivu i u neverici osluškivao kako neki novi, loši vetrovi duvaju na prostoru ondašnje Jugoslavije.

– Jednom nedeljno stizale su „Politika” i „Vjesnik”, dve različite priče sam čitao. I nekako mi se i onda a i sada čini da se sve što se na našem prostoru potom desilo, desilo vrlo brzo. Vratio sam se u zemlju i počeo dobre pare da zarađujem. Svirajući u Negotinu. Ali, nisam izdržao duže od dve godine da radim bez prestanka. Prekinuo sam, bez obzira što je zarada bila baš dobra. Razboleo sam se – kaže Kaluđerović kojem se upravo tada otvorio jedan novi svet – svet studijske muzike o kojem je razmišljao još od 1983. kada je obilazio Sajam tehnike i kovao planove kako da otvori muzički studio.

San mu se ostvario tačno deset godina kasnije kada ga je Luis, koji ima posebno mesto u Peričinom životu, pozvao da sarađuju. Poziv tog, kako kaže, sjajnog muzičara, Kaluđerović je prihvatio i stigao u Beograd u kojem tada počinje njegova studijska priča. Prvo u studiju na Lekinom brdu, a poslednjih 18 godina u Ateljeu Luis u Ovči gde bez prekida radi kao muzički producent, aranžer i dizajner zvuka. Kroz vrata u žuto obojene nevelike kuće prošla su mnoga poznata imena – od Đuleta „Van Goga”, ekipe filma „Lepa sela lepo gore”, Vladana Vučkovića Paje, ekipe iz filma „Nečista krv” Stojana Stojčića...

– „Lepa sela” smo radili sa Sašom Habićem, našim poznatim producentom, i to smo radili pod velikim pritiskom. Kako to obično biva, morali smo posao da uradimo „za juče”. Sedam dana smo radili bez prestanka. A „Nečistu krv” smo radili Laza Ristovski, Ksenija Zečević, Šaban Bajramović, Vlatko Stefanovski i ja. Sa Pajom Vučkovićem sam uradio sedam, osam ploča. Evo, i sada radimo najnoviji album koji bi trebalo na proleće da izađe – priča Perica Kaluđerović.

I u budućnost naš sagovornik gleda s pogledom preko mikseta muzičkog studija.

– Ovo je posao od kojeg živim. I ovo je posao koji mi pomaže da sačuvam dušu – kaže Perica Kaluđerović.

Komentari2
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.