Nedelja, 21.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Susedska uslovljavanja

Regionalna saradnja se u poslednje vreme svela prevashodno na bezbednosna pitanja u funkciji pariranja izazovima izbegličke krize
Susedska uslovljavanja

Stagnacija u regionalnoj saradnji na Balkanu u moru tekućih kriza prolazi manje zapaženo iako se radi o veoma značajnom mehanizmu za ukupnu stabilnost i dalji održivi razvoj regiona. A da ta stagnacija zaista postoji potvrđuje odsustvo dinamike u realizaciji političkih ciljeva u ovoj saradnji i odlaganje strateških infrastrukturnih projekata o kojima je već ranije postignut politički konsenzus. Otvorena pitanja ponovo stupaju na političku scenu. Najnovije aktuelizovanje srpskog pitanja u srpsko-hrvatskim odnosima to najbolje odslikava, dok sve češće posete Beogradu lidera srpske manjine u Hrvatskoj, člana hrvatskog Sabora i predsednika SNV dr Pupovca, o tome nedvosmisleno svedoče. Dokaz više je i to da prilikom poseta Beogradu dr Pupovac uglavnom zaobilazi „svog“ hrvatskog ambasadora.

Izbeglička kriza i njeni efekti su važan razlog pomenute stagnacije. EU je, naime, glavni motivacioni faktor regionalne saradnje, a upravo nju je izbeglička kriza najsnažnije pogodila i uslovila redefinisanje sopstvenih prioriteta. Regionalna saradnja se u poslednje vreme svela prevashodno na bezbednosna pitanja u funkciji pariranja izazovima izbegličke krize. Istovremeno se pokazalo da niz regionalnih inicijativa koje formalnopravno i politički deluju u regionu (Crnomorska ekonomska, jadransko-jonska, Jugoistočnoevropski proces, Dunavska strategija itd.), bez suštinskog angažovanja EU, nisu objektivno u stanju da efikasno deluju u prilog dinamičnog razvoja regionalne saradnje. Od ove ocene delimično odudara najnoviji mehanizam – Berlinski proces – koji je upravo i nastao kao pokušaj da se regionalna saradnja pokrene na „zdravim i realnim“ osnovama. Ostvarena je početna dinamika: utvrđena je lista infrastrukturnih projekata, institucionalizovana saradnja komora, pokrenut je mehanizam rešavanja bilateralnih sporova. Ali je i ovo zbog aktuelnih kriza i „novih“ prioriteta EU (institucionalne reforme, izbeglička kriza, stanje evrozone), i Nemačke kao pokretača procesa, sada u svojevrsnom stanju mirovanja. Ako se tekuća stagnacija regionalne saradnje dalje produbi prerašće u krizu sa elementima jačanja uticaja jednostranih interesa pojedinih subjekata i nove dinamike otvorenih pitanja u susedskim odnosima.

Kada je reč o Srbiji, regionalna saradnja je važna jer je značajan instrument politike vladajuće elite prema evrointegracijama i održivom razvoju, s jedne, i instrument relaksiranja otvorenih pitanja u bilateralnim susedskim odnosima, s druge strane. Najavljuju se otvaranja druga dva prioritetna poglavlja 23 i 24 u pristupnim pregovorima Srbije sa EU. Sa njima se otvara i veoma značajno pitanje zaštite nacionalnih manjina koje se kod većine naših suseda visoko kotira na interesnoj političkoj lestvici prioriteta u vezi sa pristupnim pregovorima. Hrvatska to kontinuirano daje do znanja u svakoj prilici, s jasnom porukom da će tim pitanjem uslovljavati Srbiju na putu ka EU. Valja podsetiti da je svojevremeno predsednik Srbije Tadić u Briselu morao uveče sa rumunskim predsednikom Baseskuom da potpiše zapisnik o manjinskoj problematici s posebnim uslovima za status rumunske manjine kako bi ovaj sutradan pozitivno glasao za status kandidata Srbije za EU. Rumunija i dalje visoko tretira svoje manjinsko pitanje i poznate zahteve oko Vlaha u Srbiji i realno je očekivati da ga aktivno postavlja i kroz EU. Bugarska je takođe aktivno sa istim intencijama u EU otvorila svoje manjinsko pitanje u Srbiji. Mađarski krajnje desni Jobik u Evropskom parlamentu i EU u celini neće odustati od velikomađarskih zahteva prema Vojvodini. Sve u svemu, imajući u vidu i najnovije poruke iz Zagreba, Beogradu predstoji nova dinamika u regionalnim i susedskim odnosima. Zadatak za novu vladu ili ne, Srbija će se u narednom periodu suočiti s navedenim pitanjima. Pri tome oslanjanje prevashodno na EU u uslovima ozbiljnih kriza sa kojima je suočena neće i ne može biti dovoljno.

Diplomata u penziji

 

Komentari5
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.