Nedelja, 14.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

​Sva čuda ljudskog opstanka

Nacionalni teatar iz Škotske je s predstavom „Poslednji san na Zemlji”, prema tekstu i u režiji Kaja Fišera, jedan od dobitnika ovogodišnje nagrade „Premio Evropa”
​Sva čuda ljudskog opstanka
Сцена из представе „Последњи сан на Земљи” (Фото: Фокус агенција/Лучано Росети)

Specijalno za „Politiku”
Krajova – Petnaesto po redu izdanje dodela najprestižnije evropske pozorišne nagrade „Premio Evropa” (Premio Europa), koju podržavaju Unija evropskih pozorišta, Međunarodno udruženje pozorišnih kritičara i Međunarodni pozorišni Institut, održano je od 23. do 26. aprila je u Krajovi, gradu na jugozapadu Rumunije. „Premio Evropa” je, da podsetimo, nagrada koja se dodeljuje pojedincima i institucijama, a ustanovljena je 1986. godine u Italiji. Prvih devet izdanja je održano u Taormini, na Siciliji, da bi se kasnije ova manifestacija selila od Soluna, preko Vroclava i Sankt Peterburga do Krajove, pojačavajući tako svoj internacionalni značaj i promociju lokalnih kultura.

Manifestacija „Premio Evropa” održana je posle pet godina pauze. Ove godine je glavni dobitnik Mats Ek, reditelj i koreograf iz Švedske, dok su nagrade za „nove pozorišne realnosti” primili Viktor Bodo, mađarski reditelj, Andreas Krigenburg, nemački reditelj, Huan Majorga, španski dramski pisac, Žoel Pomera, francuski dramski pisac, i Nacionalni teatar Škotske.

Nacionalni teatar Škotske, jedan od dobitnika, je prvi na sceni pozorišta „Kolibri” izveo predstavu „Poslednji san na Zemlji”, prema tekstu i u režiji Kaja Fišera. Ova institucija postoji deset godina i vrlo je osobene pozicije: nemaju svoju zgradu i utvrđeni su kao eksperimentalno, putujuće pozorište, koje često igra predstave u nekonvencionalnim prostorima, na aerodromima, u školama, na brodovima, po šumama.

Za Fišerovu predstavu se može reći da pripada sveže ustanovljenoj kategoriji „postvizualnog pozorišta”, koje, kako mu ime sugeriše, istražuje scenski izraz izvan vizualnosti. „Poslednji san na Zemlji” je tako nalik radio-drami. Gledaoci preko slušalica sve vreme prate zvuk predstave. Na početku je to vrsta koncerta, hipnotičko-minimalističkog, da bi se postepeno pretvorila u audio-dramu, koju pet izvođača dramatično govore u mikrofone. Njihove reči su praćene zvucima i povremeno prošarane fotografijama ili video-projekcijama na platnu u pozadini, prizorima svemira, uzburkane vode... Oni pripovedaju priču o Gagarinovim svemirskim pohodima, upletenu sa pripovestima o emigrantima, a obe narativne linije imaju dokumentarističku osnovu. U prvom slučaju su korišćeni transkripti razgovora Gagarina sa svojim kontrolnim timom, dok su u drugom rezultat Fišerovog direktnog iskustva, imajući u vidu da je boravio u izbegličkim kampovima na Malti. Iako različite, ove dve pripovesti su povezane idejom preživljavanja u ekstremnim okolnostima, otkrivaju heroje koji idu napred uprkos svemu, menjajući svet kroz održavanje nade o čudima ljudskog opstanka.

Naredno veče je na istoj sceni pozorišta „Kolibri” Huan Majorga predstavio „Rejkjavik”, delo po svom tekstu, koji je i režirao (produkcija „La Loka de la kasa”). Sa Majorginim radom smo se upoznali prilikom premijere predstave „Jugosloveni”, na sceni Bitef teatra, krajem 2013. godine. O Majorginom komadu smo tada napisali da je veoma slab, sa prebledim likovima i beskrajnim nizom opštosti. Nažalost, drama i predstava „Rejkjavik” nisu popravili naš utisak o radu ovog autora.

Radnja „Rejkavika” se odvija između tri lika, koji kroz priču o šahovskim igračima i njihovim turnirima raspliću lične i političke drame, diskutuju o „hladnom ratu”, američkoj političkoj dominaciji itd. Te priče su opet opšte i značenjski tanke, nije im pošlo za rukom da nam zadrže pažnju u kasnim festivalskim satima. Režija je u punom skladu sa plitkošću teksta, ravna je i nemaštovita. Igru glumaca ilustruju fotografije projektovane u pozadini, koje potvrđuju mesto dešavanja radnje, park ili hotel, pokušavajući da nam tako očajnički očuvaju interesovanje, nažalost banalno i neuspešno.

Uprkos dosadašnjem iskustvu sa Majorginim opusom, verujemo u sud uglednog internacionalnog žirija „Premio Evropa”, kome je predsedavao profesor Žorž Bani, i uvereni smo da su druga dramska dela Huana Majorge ipak umetnički vredna (nagrada se dodeljuje za ukupno umetničko delo).

Komentari1
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.