Sreda, 15.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista
DOSIJE: KRIMINAL U SAD

Desetorica koje traži cela Amerika

Desetorica koje traži cela Amerika
После напада у САД 11. септембра 2001. објављује се и листа десет најтраженијих терориста: истражитељи Еф-Би-Аја (Фотодокументација Еф-Би-Аја)

Ne­ka­da su na li­sti naj­tra­že­ni­jih kri­mi­na­la­ca u Sje­di­nje­nim Ame­rič­kim Dr­ža­va­ma do­mi­ni­ra­li pljač­ka­ši ba­na­ka i kra­dljiv­ci auto­mo­bi­la. Da­nas su to zlo­čin­ci dru­ga­či­jih „kva­li­fi­ka­ci­ja“: ma­fi­ja­ši i saj­ber pre­va­ran­ti. Već  vi­še od po­la ve­ka ame­rič­ka sa­ve­zna po­li­ci­ja – Ef-Bi-Aj – ob­ja­vlju­je li­stu naj­tra­že­ni­jih kri­mi­na­la­ca u SAD. Ove go­di­ne to je ura­đe­no po­ma­lo ju­bi­lar­no – 65. put.

 

Ja­se­ru Ab­de­lu Sa­i­du, ve­ro­vat­no, ova vr­sta po­pu­lar­no­sti ni­je ni­ma­lo po­treb­na – na­pro­tiv, to je ne­što što mu naj­ma­nje tre­ba u nje­go­vom vi­še­go­di­šnjem bek­stvu od za­ko­na. Sa­id je 2008. go­di­ne ubio obe ćer­ke i od ta­da je u bek­stvu.
Ako mu je za ute­hu tre­ba spo­me­nu­ti da je Sa­id us­peo da se pro­bi­je na cr­nu li­stu Ef-Bi-Aja ko­ja je obe­le­ži­la ma­li ju­bi­lej – po­ja­vi­la se ove go­di­ne 65. put.
Li­sta naj­tra­že­ni­jih kri­mi­na­la­ca ko­ju ob­ja­vlju­je Ef-Bi-Aj ima za­i­sta du­gu tra­di­ci­ju. Pr­vi put u SAD se ta­ko ne­što po­ja­vi­lo još dav­ne 1930. go­di­ne. Ta­da je po­li­ci­ja u Či­ka­gu ob­ja­vi­la pa­pir s ime­ni­ma 28 lju­di ko­ji su pro­gla­še­ni za naj­ve­će „ne­pri­ja­te­lje dru­štva”. Cilj ove ak­ci­je bio je da se po­ve­ća pri­ti­sak  na pre­stup­ni­ke od ko­jih je naj­ve­ći broj bio u bek­stvu ka­ko bi u stra­hu i ner­vo­zi na­pra­vi­li gre­šku i bi­li uhap­še­ni. Na­rav­no, na pr­vom me­stu ove či­ka­ške cr­ne li­ste bio je ve­li­ki ma­fi­ja­ški bos Al Ka­po­ne.
Dve de­ce­ni­je ka­sni­je li­sta naj­tra­že­ni­jih kri­mi­na­la­ca u SAD po­če­la je da do­bi­ja da­na­šnji ob­lik. Kon­cept ak­ci­je pro­na­đen je u član­ku no­vi­na­ra Džej­msa F. Do­no­va­na  ko­ji je 1949. go­di­ne na­pi­sao tekst u ko­jem je na­bro­jao naj­go­re kri­mi­nal­ce ko­je ju­ri Ef-Bi-Aj. Čla­nak je imao ve­li­ki od­jek u ame­rič­koj jav­no­sti pa je ta­da­šnji di­rek­tor Ef-Bi-Aja Džej Ed­gar Hu­ver, od­lu­čio da bi­ro pre­u­zme no­vi­nar­ski po­sao. Već 14. mar­ta 1950. go­di­ne ob­ja­vlje­na je pr­va li­sta Ef-Bi-Aja naj­tra­že­ni­jih zlo­či­na­ca u Sje­di­nje­nim Ame­rič­kim Dr­ža­va­ma.
Pre­ma po­da­ci­ma Ef-Bi-Aja, od ta­da su se na ovoj cr­noj li­sti po­ja­vi­la ime­na 508 kri­mi­na­la­ca. U čak 475 slu­ča­je­va kri­mi­nal­ci su uhap­še­ni ili su tač­no lo­ci­ra­ni. U ovoj ame­rič­koj po­te­ri ve­li­ku po­moć Ef-Bi-Aj je do­bi­jao od gra­đa­na. Na osno­vu nji­ho­vih do­ja­va re­še­no je 157 slu­ča­je­va sa li­ste Ef-Bi-Aja.
U ovim po­te­ra­ma bi­lo je za­i­sta za­ni­mlji­vih slu­ča­je­va. 
Pr­vi kri­mi­na­lac ko­ji se na­šao na li­sti bio je To­mas Džejms Hol­den ko­ji je ubio su­pru­gu, bra­ta i po­lu­bra­ta. Nje­go­vo ime sta­vlje­no je li­stu 14. mar­ta 1950, uhap­šen je 23. ju­na 1951. go­di­ne u Ore­go­nu. Do­ja­va je sti­gla od jed­nog gra­đa­ni­na ko­ji je Hol­de­no­vu sli­ku sa po­ter­ni­ce Ef-Bi-Aja vi­deo u lo­kal­nim no­vi­na­ma.
Naj­kra­će na  li­sti je bio Ostin Bra­jant ko­ji je u Va­šing­to­nu ubio dva agen­ta Ef-Bi-Aja. Bra­jant je uhap­šen sve­ga dva sa­ta po­što je nje­go­vo ime sti­glo na li­stu Ef-Bi-Aja.
Sa 77 go­di­na Vi­li­jam Bred­ford Bi­šop ju­ni­or je naj­sta­ri­ji kri­mi­na­lac na po­ter­ni­ci Ef-Bi-Aja. Pre­ma naj­vo­di­ma op­tu­žni­ce Bi­šop je 1976. go­di­ne ubio maj­ku, su­pru­gu i tri si­na. Nji­ho­ve le­še­ve je spa­lio.
Do­sad je sve­ga osam že­na us­pe­lo da se „ugu­ra” na li­stu Ef-Bi-Aja. Pr­va je to us­pe­la Rut Ej­se­man Šir  ko­ja je to ostva­ri­la 1968. go­di­ne. Uhap­še­na je po­čet­kom mar­ta 1969. u Okla­ho­mi. Njen greh bi­li su ot­mi­ca i uce­na.
Re­kor­der po du­ži­ni po­ja­vlji­va­nja nje­go­vog ime­na na li­sti Ef-Bi-Aja je Vik­tor Ma­nu­el Ge­re­na ko­jeg ame­rič­ki is­tra­ži­te­lji ju­re od 1984. go­di­ne. Pre­ma na­vo­di­ma op­tu­žni­ce Ge­re­na je 1983. iz­veo oru­ža­nu pljač­ku u Ko­nek­ti­ka­tu i tom pri­li­kom oteo je bo­gat plen – se­dam mi­li­o­na do­la­ra. Od ta­da Ge­re­na je u bek­stvu a na­gra­da za in­for­ma­ci­je ko­je bi po­mo­gle u nje­go­vom hap­še­nju iz­no­si čak mi­li­on do­la­ra.
Po­čet­kom ju­na 1999. go­di­ne Ef-Bi-Aj je na svo­ju cr­nu li­stu sta­vio ime Osa­me bin La­de­na – naj­o­pa­sni­jeg dr­žav­nog ne­pri­ja­te­lja SAD. Ta­da je ras­pi­sa­na na­gra­da od  25 mi­li­o­na do­la­ra za in­for­ma­ci­je ko­je bi po­mo­gle nje­go­vo hap­še­nje. Po­ter­ni­ca go­di­na­ma ni­je da­va­la že­lje­ni re­zul­tat pa su SAD 2007. go­di­ne na­gra­du po­ve­ća­le na ne­ve­ro­vat­nih 50 mi­li­o­na do­la­ra. Osa­ma bin La­den ubi­jen je  u ak­ci­ji ame­rič­kih spe­ci­ja­la­ca  2. ma­ja 2011. 
Po­sle te­ro­ri­stič­kih na­pad u Sje­di­nje­nim Ame­rič­kim Dr­ža­va­ma 11. sep­tem­bra 2001. Ef-Bi-Aj ob­ja­vlju­je i spe­ci­jal­nu li­stu – de­set naj­tra­že­ni­jih te­ro­ri­sta. 

Komentari8
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.