Evropljani sve manje veruju u Evropu
Umesto da bivša Jugoslavija sve više liči na Evropsku uniju, EU sve više liči na bivšu Jugoslaviju. Nešto slično nedavno je primetila i slovenačka štampa. A da li će onda Velika Britanija postati „briselska Slovenija” tako što će se prva „otcepiti”, znaće se 23. juna, kad je zakazano izjašnjavanje o „bregzitu”. Ako tog dana postojećih 48 odsto Britanaca koji su protiv EU preraste u natpolovičnu referendumsku većinu, i raspad EU bi postao praktično neizbežan, što smatra i Džordž Soros. On je za „Volstrit džornal” ocenio da su „dobre šanse da EU propadne zbog eventualnog izlaska Velike Britanije, migrantske krize i situacije u Grčkoj”.
Ova tvrdnja je utoliko zanimljivija ako se zna da 71 odsto Grka ne želi više da njihova zemlja bude u EU. To je pokazalo istraživanje Istraživačkog centra „Pju” iz Vašingtona dve nedelje pre glasanja o „bregzitu”. U njemu je učestvovalo više od 10.000 ispitanika iz deset zemalja članica čije stanovništvo čini četiri petine populacije EU. Grci su, prema rezultatima, očekivano ispali ubedljivi šampioni evroskepticizma, a slede ih Francuzi, gde je zabeležio najveći skok – za 17 procenata. S druge strane, EU su najviše naklonjeni Poljaci, Mađari i Italijani.
I u zemljama koje nisu obuhvaćene istraživanjem centra „Pju” više se razmatra održavanje referenduma poput britanskog. Tako je u Danskoj podrška hipotetičkom raspisivanju takvog građanskog izjašnjavanja skočila s 37 odsto u februaru do aktuelna 42 procenta. Te podatke preneo je tamošnji radio, a „Sputnjik” navodi da u ovoj državi, osim desničarske Danske narodne partije, i portparol Liberalne stranke Jakob Eleman Jensen ima razumevanja za ove rezultate. „Lično, ja sam Evropljanin u srcu, ali jedina stvar koju trenutno čujemo o EU jeste da smo onemogućeni da se usredsredimo na zajedničke izazove. A to, prirodno, širi sumnju”, kaže on.
Ako tog dana postojećih 48 odsto Britanaca koji su protiv EU preraste u natpolovičnu referendumsku većinu, i raspad EU bi postao praktično neizbežan, smatra Džordž Soros
Što se Srbije tiče, nivo evroentuzijazma je, u odnosu na istraživanje centra „Pju”, negde između Velike Britanije i Francuske (42 odsto), dok je evroskepticizam između procenata Poljske i Mađarske (35 odsto). Neopredeljenih pak ima 23 procenta. Tako kažu poslednji, majski rezultati Agencije „Faktor plus”, na čijem je predstavljanju rečeno da Srbija „ne stoji dobro sa stanovišta verovanja u to da ćemo postati članica EU”.
Nasuprot podsećanju da se porast nezadovoljstva građana Evrope Evropskom unijom iskazuje u poslednjoj godini, koju su obeležili niski ekonomski rast i migrantska kriza, navedimo i da su rezultati ispitivanja javnog mnjenja u Srbiji uglavnom bili odraz dešavanja na relaciji Brisel–Beograd u određenom trenutku.
Uopšteno govoreći, poslednjih nekoliko godina u Srbiji se beleži opadanje popularnosti EU. Setimo se da je, prema istraživanjima javnog mnjenja rađenim za Kancelariju za evropske integracije, pred ukidanje viza za putovanje u evropske zemlje, u novembru 2009. godine, čak 73 odsto ispitanih bilo za pristupanje EU. Visoka naklonost bila je i u martu 2010 (69 procenata), ali i u aprilu 2011 (63 odsto) nakon čega je pala na oko 50 procenata.
Najniža naklonost prema EU zabeležena je u decembru 2012, kada je samo 41 procenat građana bilo „za”, što su analitičari objašnjavali kao posledicu oštrih uslova Brisela za otvaranje pregovora naše zemlje sa EU.
Prema rezultatima istraživanja objavljenog u februaru ove godine, a urađenog krajem decembra 2015. za pomenutu kancelariju, 48 odsto građana Srbije reklo je da bi glasalo „za” učlanjenje u EU, a 28 odsto da bi bilo protiv toga. Ova anketa, u kojoj je učestvovalo 1.027 ispitanika, sprovedena prema standardu „Evrobarometra”, pokazala je i da 15 odsto građana ne bi glasalo na referendumu uopšte, a da devet odsto ne zna šta bi odgovorilo na postavljeno pitanje.
Osim odnosa Beograda i Brisela, opadanje podrške EU u Srbiji je, prema drugima, posledica združenog delovanja tri faktora: ruskog uticaja, „domaćih, navodno, proevropskih struktura na vlasti i nacionalističke antievropske opozicije”. Tako to vidi Centar za evroatlantske studije (CEAS) u svom istraživanju o „mekoj moći” Rusije, uz tvrdnju da „delovi vladajućih struktura u Srbiji u stvari ne žele evropske integracije zbog svoje autoritarne prirode i straha da ne izgube izvore prihoda od korupcije, monopola u poslovanju sa državom i javnim preduzećima”, ali i „kontrolu partizovanih sistema bezbednosti i sudstva, koju bi im EU integracije otežale ili ukinule”. Takođe, CEAS konstatuje da pojedinci iz „sistema bezbednosti vide nastavak EU integracija i kao opasnost od nastavljanja suđenja za ratne zločine, koje i njih može dohvatiti”.

Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


