Nedelja, 21.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Stvaralačka kritika Dimitrija Mitrinovića

Stvaralačka kritika Dimitrija Mitrinovića
Гордана Лазаревић поред Митриновићевог легата књига (Фото Б. Педовић)

„Besmisao je greh”, govorio je Dimitrije Mitrinović, jedna od najintrigantnijih ličnosti srpske avangarde i kulture s početka 20. veka, čovek o kome se kod nas decenijama ćutalo. Povodom 120 godina od njegovog rođenja, u Univerzitetskoj biblioteci „Svetozar Marković” u Beogradu, do kraja marta traje izložba „Stvaralačka kritika Dimitrija Mitrinovića”, autorki Dragane Mihailović i Gordane Lazarević. Na otvaranju, 28. februara, profesor Dušan Pajin održao je predavanje o Mitrinovićevoj ideji ujedinjenja Evrope, dok je Gojko Tešić govorio o Mitrinovićevom modernizmu. Katalog izložbe objavio je „Službeni glasnik” iz Beograda.

Dimitrije Mitrinović posedovao je onaj vizionarski dar koji proizlazi iz velikog obrazovanja, istinske humanosti, sposobnosti za logiku i intuiciju, i volje koja uvek stremi napred, tako da je ideje o ujedinjenju Evrope iskazivao decenijama pre njenog stvarnog ujedinjenja. Mitrinović je ispred svoga vremena išao kritikujući totalitarizam i verski fanatizam, zalagao se za očuvanje prirode i upozoravao na „pretnje razvoja savremene tehnologije”. Svoju viziju sveta gradio je u skladu sa antičkim vrednostima i idejama panhumanizma i ekumenizma, težnjom ka prosvećivanju naroda, pre svega samoostvarenju pojedinca– „novog čoveka”, a zatim i demokratizaciji nauke i umetnosti, ujedinjenju čitavog čovečanstva.

Sklonost ka konspirativnom

 U svom poslednjem tekstu o filozofiji intuicije, objavljenom na srpskohrvatskom jeziku, napisanom u Minhenu 1913. godine, Mitrinović je uobličio ideju stvaralačke kritike Starog veka, koja je ujedno i svojevrsna kreacija, a koja obuhvata „sva dosadašnja učenja o čoveku i Bogu, misli o bogočovečnoj dobroti, radi konačnog presazdavanja sveta u novo duhovno jedinstvo”.

Ova izložba prati Mitrinovićev razvojni i životni put, privatnu prepisku, prikazujući, između ostalog, i deo lične Mitrinovićeve biblioteke zaveštan Univerzitetskoj biblioteci, kao i ono što su drugi napisali o njemu. Iscrpna studija akademika Predraga Palavestre „Dogma i utopija Dimitrija Mitrinovića” iz 1977. godine, kako su napomenule autorke izložbe, predstavlja najobuhvatniji izvor, osnov i polazište svakog istraživanja o ovom misliocu, kritičaru umetnosti, esteti i pesniku. Izložena su Mitrinovićeva trotomna „Sabrana djela” štampana 1991. godine, u okviru kojih su objavljeni i njegovi radovi pisani u vreme boravka u Nemačkoj i Engleskoj, kao i njegova bibliografija, u izdanju sarajevske „Svjetlosti”. Izložba prikazuje i zbirku Mitrinovićevih tekstova „Treća sila” koju je sa engleskog prevela Gordana Mitrinović Omčikus, a objavilo Umetničko društvo „Gradac”.

Dimitrije Mitrinović rođen je 21. oktobra 1887. godine, u selu Donji Poplat, u blizini Stoca u Hercegovini. „Još u ranoj mladosti dolazi do izražaja njegova sklonost ka svemu konspirativnom” a, kako je u knjizi „Dogma i utopija” istakao Predrag Palavestra, Mitrinović je još kao učenik pomagao sarajevskim gimnazijalcima pri osnivanju đačkih društava. Godine 1911. učestvovao je u osnivanju tajnog đačkog udruženja „Srpsko-hrvatska napredna organizacija”, čiji je predsednik bio Ivo Andrić, a jedan od prvih članova Gavrilo Princip. Mitrinović je bio i ideolog i lider revolucionarne organizacije „Mlada Bosna”, u kojoj je zastupao ideje jugoslovenstva. Posle sarajevskog atentata, Mitrinović iz Minhena odlazi za Belgiju, a odatle u izbeglištvo u London. Preminuo je 1953. godine u Ričmondu.

Blizak Adlerov saradnik

„Narodi Evrope moraju se zbratimiti jedni sa drugima, kao celina Evrope sa slovenskim svetom”, pisao je 1914. godine Mitrinović, a februara 1950. godine u Londonu održao je predavanje u organizaciji grupe „New Europe”, čiji je bio jedan od osnivača, a u kojem je rekao: „Govorim kao Jugosloven i pripadnik srpskog naroda… Ono što predlažem jeste da Balkan ni u kom slučaju ne sme biti podeljen ili pocepan kao što je sada slučaj sa Jugoslavijom i Grčkom. Ono što predlažem jeste stvaranje istočnoevropske federacije kojoj bi se priključile Turska i Finska…”

Dok je bio autor i član uređivačkog odbora „Bosanske vile” unapredio je njen rad do nezapamćenog procvata. U tekstu iz 1908. godine, posvećenom Marku Aureliju, iskazuje značajno idejno opredeljenje za približavanje filozofije životu i suštinsko oslobođenje pojedinca od „toka stvari”. Pišući o Aristotelu, govorio je da se njegova etika živi, i da se etički kriterijum nalazi nad svim kriterijumima. U svojoj likovnoj, književnoj i muzičkoj kritici, koju je pisao i u vreme studija u Zagrebu, umetnosti je priznavao samostalnost i razvoj po osobenim zakonima. Jedno od Mitrinovićevih najznačajnijih dela su „Estetičke kontemplacije” (objavljivano u nastavcima u „Bosanskoj vili”), kao osnov njegovog utopijskog programa. Inače, to je prvi futuristički manifest kod nas. Mitrinović je na naše prostore preneo atmosferu avangarde, budući da je u Italiji boravio od 1911. do 1913. godine, u vreme kada se širom Evrope rađao futuristički revolt. Koliko je ovaj mislilac značajan i za evropske okvire govore i podaci da je sarađivao sa Vasilijem Kandinskim i umetnicima pokreta „Plavi jahač” u vreme rađanja apstraktnog slikarstva, a godine 1926. postao je blizak saradnik Alfreda Adlera, sa kojim je u Londonu osnovao englesku sekciju Međunarodnog udruženja za individualnu psihologiju. Na svoje savremenike Mitrinović je ostavljao snažan utisak, a bio je okružen „odanim učenicima i ženama, koje su ga obožavale”. Zanimao se i za istočnjačku filozofiju, i čak prevodio kinesku poeziju.

Izložba posvećena Mitrinoviću prvi put u Beogradu prikazuje do sada neprevedena Mitrinovićeva predavanja iz oblasti antropozofije, koja su objavljena u časopisu „The New Atlantis”, a koje je zabeležila njegova dugogodišnja saradnica Vinifred Gordon Frejzer.

Komentari2
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.