Četvrtak, 02.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Vladini stipendisti čekaju posao

Vladini stipendisti čekaju posao
Ратко Јанковић

Rukovođeni idejom da više od 90 odsto naših akademaca koji studiraju u inostranstvu želi da se vrati u zemlju, čelnici Organizacije srpskih studenata u inostranstvu već nekoliko godina pokušavaju da izgrade most preko koga bi se diplomirani stručnjaci vratili u Srbiju. Koordinator ove akademske organizacije i stipendista Vlade Srbije Ratko Janković ističe da ova organizacija već nekoliko godina ima jednosmernu komunikaciju sa vladom i njenim ministarstvima, što je svojevrsni paradoks, jer je veliki broj studenata na osnovnim i postdiplomskim studijama stipendirala Vlada Srbije.

Organizaciju srpskih studenata u inostranstvu, koja okuplja više od 600 akademaca koji studiraju na prestižnim univerzitetima u svetu, osnovala je grupa srpskih studenata iz Evrope i Severne Amerike jula 1997. godine sa ciljem da se naši studenti u inostranstvu okupe, druže i sarađuju – da pomažu jedni drugima, ali i da pomažu svoju zemlju. Osnivač ove organizacije je Jovan Ratković, savetnik predsednika Srbije Borisa Tadića za odnose sa Evropskom unijom, a na mestu koordinatora za finansije OSSI nalazio se Vuk Jeremić, šef diplomatije Srbije.

Mnogi akademci koji studiraju u inostranstvu stipendisti su Vlade Srbije, o čemu svedoči podatak da je Fond za mlade talente Vlade Srbije 2005. godine dodelio oko 800 stipendija za osnovne i 85 stipendija za magistarske i doktorske studije. Godinu dana kasnije stipendije je dobilo 333 studenta na osnovnim i 82 akademca na magistarskim i doktorskim studijama. Prošle godine dodeljeno je svega 16 stipendija za magistarske i doktorske studije, a ovako mali broj stipendija u Fondu za mlade talente objašnjavaju činjenicom da je u Srbiji tri i po meseca postojala tehnička vlada, što je, između ostalog, usporilo i proces dobijanja stipendija.

– Ugovore koji su akademci potpisali sa vladom, odnosno sa Fondom za mlade talente, obavezuju ih da pet godina rade u zemlji nakon sticanja diplome. Zbog toga mi već godinama pokušavamo da aktiviramo ministarstva Vlade Srbije da studentima omoguće da tokom letnjeg raspusta volontiraju u vladinim ili državnim ustanovama. U centralnom odboru naše organizacije postoje osobe koje su za vreme svog studiranja radile za mnoge svetske banke i konsultantske firme, ali i za organizaciju Ujedinjenih nacija. Do sada nam je jedino Ekonomski institut izašao u susret i obećao da će u toku ovog leta dvadesetak akademaca moći da volontira u okviru ovog instituta – priča Ratko Janković.

Naš sagovornik je studirao finansije na prestižnom teksaskom univerzitetu, koji pohađa više od 30.000 studenata, i završio ih je kao student generacije sa prosečnom ocenom deset. Posle uspešno završenih studija u Americi, on je primljen na postdiplomske studije na Sorboni, na kojoj je magistrirao na matematičkim modelima u finansijama i ekonomiji. Za vreme proteklog letnjeg raspusta Ratko Janković je radio kod guvernera NBS Radovana Jelašića na projektu borbe protiv inflacije, a prvog februara ove godine on se vratio u Srbiju i od tada pokušava da pronađe posao u svojoj zemlji.

– Ugovor koji sam potpisao sa Fondom za mlade talente obavezuje me da u našoj zemlji radim pet godina. Ja sam se vratio u zemlju i do sada sam konkurisao za posao u više od dvadeset firmi, a svoju radnu biografiju poslao sam na adresu nekoliko ministarstava na čijem se čelu nalaze ministri koji su istovremeno i članovi Fonda za mlade stipendiste Vlade Srbije, ali do sada nisam dobio nikakav odgovor. Kada me neko pita – zašto želim da se vratim u Srbiju sa diplomom Sorbone, obično odgovorim da u Francuskoj hiljadu studenata godišnje dobije diplomu Sorbone, dok se u Srbiji na prste jedne ruke mogu izbrojati osobe sa diplomom ovog prestižnog francuskog univerziteta – objašnjava naš mladi sagovornik.

Prema evidenciji ove organizacije, najveći broj srpskih studenata studira u SAD (samo na prestižnom Stenfordu nalazi se čak 33 naših akademaca) i to uglavnom u zemljama koje se nalaze na Istočnoj obali američkog kontinenta, a kada je u pitanju Stari kontinent najviše akademaca studira u Italiji i Francuskoj.

– To je ogroman obrazovni potencijal na koji naša vlada može da računa, tim pre što je više od 90 odsto naših akademaca opredeljeno da se vrati u Srbiju kada završi sa studijama. Zbog toga je neophodno uspostaviti komunikaciju između ljudi koji vode ovu zemlju i srpske akademske elite u dijaspori – zaključuje Ratko Janković.

Komentari3
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.