Subota, 11.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Najviše izvozimo automobile, mašine i aparate

Sedmomesečna prodaja robe u inostranstvu povećana za 8,9 odsto. – Pokrivenost uvoza izvozom je rekordnih 77,7 odsto i veća je nego u istom periodu prethodne godine, kada je iznosila 75 procenata
Najviše izvozimo automobile, mašine i aparate
Значајан удео у извозу су и аутомобили Фијат из Крагујевца (Фото ФАС)

Od početka 2016. do kraja jula Srbija je izvezla robu za 7,69 milijardi evra, što je za 8,9 odsto u poređenju sa istom periodom prethodne godine. Uvoz je dostigao 9,9 milijardi evra, što je za 5,2 odsto više nego u istom periodu lane. Sedmomesečni deficit iznosi 2,21 milijardu dolara, što je za šest odsto manje u poređenju sa istim periodom prethodne godine.

Pokrivenost uvoza izvozom je rekordnih 77,7 odsto i veća je od pokrivenosti u istom periodu prethodne godine, kada je iznosila 75 procenata.

U strukturi izvoza po nameni proizvoda od početka godine do kraja jula najviše su zastupljeni proizvodi za reprodukciju – 51,1, slede roba za široku potrošnju – 38,3 i oprema – 10,6 procenata.

U uvozu po nameni proizvoda najviše su zastupljeni proizvodi za reprodukciju – 53,1 odsto, slede roba za široku potrošnju – 19, oprema – 11,7 odsto i neklasifikovana roba po nameni – 16,2 procenta.

Glavni spoljnotrgovinski partneri u sedam meseci, pojedinačno, bili su: Italija – 1,38 milijardi dolara, Nemačka – 1,13, Bosna i Hercegovina – 696,4 miliona, Rumunija – 471 i Ruska Federacija –451,5. Najviše smo uvozili iz Nemačke – 1,42 milijarde dolara, Italija – 1,2, Ruska Federacija – 895,4, Kina – 893,7 i Mađarska – 514,9 miliona dolara.

Spoljnotrgovinska robna razmena bila je najveća sa zemljama sa kojima Srbija ima potpisane sporazume o slobodnoj trgovini. Zemlje članice Evropske unije čine 65,2 odsto ukupne razmene.

Izvoz zlata porastao za 61,6 odsto
Izvoz nekoliko grupa proizvoda od početka godine do kraja jula imao je dvocifreni rast. Najviše je povećan izvoz pogonskih mašina i uređaja – 77 odsto, slede montažne zgrade, sanitarni i drugi uređaji – 69,13, nerazvrstana roba, odnosno vojna roba – 32,4, zatim električne mašine, aparati i uređaji – 21,2, i telekomunikacioni i audio aparati – 20,1 odsto.Izvoz zlata za sedam ovogodišnjih meseci povećan je za 61,6 odsto.

Naš drugi po važnosti partner su zemlje CEFTA, sa kojima imamo suficit u razmeni od 1,1 milijarde dolara, koji je rezultat uglavnom izvoza poljoprivrednih proizvoda – žitarice i proizvodi od njih i razne vrste pića, proizvoda od metala, kao i izvoza raznih gotovih proizvoda. Kada je reč o uvozu, najzastupljeniji su gvožđe i čelik, kameni ugalj i briketi, povrće i voće, medicinski i farmaceutski proizvodi. Izvoz Srbije iznosi 1,5, a uvoz 407,1 milion dolara za posmatrani period. Pokrivenost uvoza izvozom je 370,3 odsto.

Posmatrano pojedinačno po zemljama, suficit u razmeni ostvaren je sa bivšim jugoslovenskim republikama: Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Makedonijom. Od ostalih zemalja ističe se i suficit sa Italijom, Rumunijom, Bugarskom, Slovačkom, Velikom Britanijom i Hrvatskom. Najveći deficit javlja se u trgovini sa Kinom – zbog uvoza telefona za mrežu stanica i laptopa i Ruskom Federacijom – zbog uvoza energenata, pre svega, nafte i gasa. Deficit smo imali sa: Poljskom – uvoz delova za motorna vozila, Nemačkom, Mađarskom, Turskom, Belgijom i Francuskom.

Prema odsecima Standardne međunarodne trgovinske klasifikacije, u izvozu najveće učešće imaju: drumska vozila – nešto više od milijarde dolara, električne mašine i aparati – 685,4, povrće i voće – 475,4, žitarice i proizvodi od njih – 402,6 i pogonske mašine i uređaji – 374,9. Izvoz ovih pet odseka čini 34,6 odsto i ukupnog izvoza.

Prvih pet odseka sa najvećim učešćem u uvozu su: drumska vozila – 1,19 milijardi dolara, nafta i naftni derivati – 599,4, električne mašine i aparati – 477,1, industrijske mašine za opštu upotrebu – 380,5 i medicinski i farmaceutski proizvodi – 369,2, a njihov uvoz čini 27,3 odsto ukupnog uvoza. Odsek nerazvrstana roba, u koji se sada uključuje i roba na carinskom skladištu i u slobodnoj zoni, ima učešće u ukupnom uvozu – 16,2 odsto.

Komentari17
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.