Subota, 18.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Komercijalna banka još ne traži kupca

Uprkos tome nagađanja o potencijalnom novom vlasniku ne prestaju. Činjenica je da ima puno zainteresovanih, ali privatizacioni savetnik još akcionarima nije ponudio model prodaje
Komercijalna banka još ne traži kupca
Седиште Комерцијалне банке у Београду (Фото Анђелко Васиљевић)

Nagađanja oko toga ko će biti novi vlasnik Komercijalne banke ne prestaju.

Agencija Tanjug je emitovala vest da ova banka planira kupovinu neke od najvećih stranih banaka u Srbiji, ili, kao alternativu, najveći deo portofolija tih banaka, kako bi ojačala svoju poziciju uoči predstojeće privatizacije. Motiv za kupovinu vide u planu poslovodstva Komercijalne banke da kroz povećanje tržišnog učešća u domaćem bankarskom sektoru, dodatno podigne vrednost najveće državne banke.

Na ovu tvrdnju je bilo teško dobiti komentar stručne javnosti iz prostog razloga što je poznato da je banka prošlu godinu završila s gubitkom od 6,3 milijarde dinara pa nije logično da s „rupom” u kasi kupuju drugu banku, pa još i neku od najvećih stranih.

Ne tako davno u javnosti je plasirano i da je Sosijete Ženeral banka zainteresovana, kao i Sberbanka, a moglo se čuti i da je upravo Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) zainteresovana da od manjinskog akcionara postane većinski. EBRD je drugi najveći akcionar u Komercijalnoj banci sa udelom od 24,43 odsto, dok je najveći akcionar Republika Srbija, sa udelom od 41,74 odsto.

Vladimir Krulj, predsednik Upravnog odbora Komercijalne banke za naš list nije želeo to da komentariše jer bi to bilo neozbiljno i neprofesionalno. On kaže da za kupovinu banke postoji veliki interes, ali u ovoj fazi kada privatizacioni savetnik tek predlaže model privatizacije rano je govoriti i o prodaji i o tome ko može da bude eventualni kupac.

– Akcionari banke su saglasni da je privatizacija pravac za rešavanje statusa, a u ovom procesu posebno će se voditi računa o interesima države. Kompanija „Nomura” izabrana je za privatizacionog savetnika i akcionari čekaju koji će model oni da predlože. Ne krijemo da postoji veliki interes banaka, finansijskih institucija, investicionih fondova, koji je prevazišao naša očekivanja, ali je rano govoriti o o tome – rekao je Krulj.

Inače, MMF u svakom svom izveštaju podseti na privatizaciju ove banke, pa je tako bilo i nakom poslednje četvrte i pete revizije.

Prema pisanju Tanjuga, o kupovini drugih banaka, kao o jednom od načina da se „ojača” Komercijalna pred prodaju bilo je reči i prilikom nedavne posete delegacije EBRD Beogradu, koji je strateški partner državi u ovoj banci.

Predsednik EBRD-a Suma Čakrabarti rekao je u izjavi za ovu agenciji da je privatizacija Komercijalne banke za EBRD važna, jer ako prođe dobro, to će biti veoma jak pozitivan signal tržištu.

„To će biti pozitivan signal o Srbiji”, podvukao je. Čakrabarti je rekao da se nada će ta banka biti privatizovana prema planu, a na tome se, kako je rekao, vredno radi.

„Nadam se da ćemo privatizovati tu banku kako je planirano. Radimo na tome vredno i proces je u toku. Ne znamo kada ćemo završiti, ali je važno da se kroz proces privatizacije Komercijalne banke pokaže investitorima da je Srbija ozbiljna zemlja”, rekao je on.

Nedavno je i predsednik Izvršnog odbora Komercijalne banke Aleksander Piker u intervjuu za Tanjug rekao da sa svojim timom radi na pripremama za privatizaciju. „To činimo u skladu sa planom, pri čemu blisko sarađujemo sa savetnikom za privatizaciju”, rekao je Piker.

Komercijalna banka je u ovom trenutku visoko kapitalizovana i stabilna banka sa adekvatnošću kapitala od 23,04 odsto, što je znatno iznad regulatornog limita koji propisuje NBS, od 12 procenata.

Ova banka je poznata i kao rekorder po prikupljenoj štednji građana, a devizna štednja je dostigla sumu od 1,59 milijardi evra.

Komentari20
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.