Četvrtak, 18.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Mladi slavisti u postojbini Nemanjića

Studenti srpskog jezika iz 18 zemalja sveta posetili Manasiju, Ravanicu i upoznali se sa srpskom istorijom
Mladi slavisti u postojbini Nemanjića
Студенти из иностранства у Деспотовцу (Фото С. Кутричин)

Srpska srednjovekovna država i kultura bile su teme studijskog putovanja u Despotovac, manastire Manasiju i Ravanicu, koje je Međunarodni slavistički centar Filološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu upriličio za strane stipendiste, studente srpskog jezika.

To je samo jedan od programa koje i ove godine, tradicionalno, organizuje MSC, domaćin 46. međunarodnog skupa slavista, u nameri da studente srpskog jezika iz čak 18 zemalja sveta i praktično upozna sa srpskom istorijom, institucijama i spomenicima kulture. Slavisti će prilikom ovog gostovanja posetiti i Galeriju fresaka, Muzej Nikole Tesle, Vojni muzej, Zadužbinu Ive Andrića, Institut za srpski jezik, Narodnu biblioteku, Institut za srpsku književnost i umetnosti i kraljevski dvorski kompleks Beli dvor, Hram Svetoga Save, Konak kneginje Ljubice, Sabornu crkvu... U okviru stručnih izleta obići će manastir Tronošu, kao i Maticu srpsku u Novom Sadu. Očekuje ih i dvodnevni boravak u Tršiću.

Studijsko putovanje u Manasiju i Ravanicu predvodili su istoričari prof. dr Gordana Jovanović i Nebojša Damjanović, kustos savetnik u Istorijskom muzeju Srbije, govoreći o Srbiji iz doba Nemanjića, zatim o usponu kneza Lazara Hrebeljanovića, njegovoj zadužbini manastiru Ravanici, kao i o Manasiji koju je podigao despot Stefan Lazarević u stilu Moravske škole i posvetio je Svetoj Trojici.

Slaviste je dočekala i Sanela Simić, direktorka Narodne biblioteke „Resavska škola“ u Despotovcu. Ova biblioteka poseduje fond od 55.000 knjiga, a po rečima Sanele Simić, ponosi se i tradicionalnim naučnim skupom u okviru Dana srpskog duhovnog preobraženja. Deo izdavačke produkcije ove biblioteke je i zbornik sa naučnih skupova, čije su novo izdanje dobili i strani slavisti za svoje univerzitete.

Gotovo svaki od studenata slavistike ima neobičnu priču i svoj spoj sa srpskim jezikom. Jedan od njih je i Leonardo Salvador, student srpskog jezika na Univerzitetu u Haleu, po ocu Argentinac, po majci Nemac, a u stvari zaljubljenik u kulturu i istoriju Balkana. Ovaj mladi čovek paralelno studira i političke nauke i smatra da se o politici ne može govoriti bez poznavanja istorije i kulture jedne zemlje.

– Na Balkanu mi je najzanimljivija upravo srpska kultura, zbog toga sam odlučio da studiram srpski jezik, iako sam mogao da izaberem poljski ili ruski. Neki moji drugovi imaju roditelje ili baku i dedu, s jedne strane, iz Srbije, već poznaju srpski jezik i mogu da se opredele za naprednije studije srpske kulture. Ja ipak počinjem od jezika – kaže Salvador.

Za sada nema jasnu predstavu o tome čime će se baviti u budućnosti, ali s obzirom na to da poznaje engleski i ruski jezik i da ga zanima i politika, mišljenja je da će njegov poziv objediniti ta znanja.

Melani Rizle iz Hamburga, pak, želi da se bavi prevođenjem. Ona studira BHS jezik, mešavinu bosansko-hrvatsko-srpskog jezika na tamošnjem univerzitetu, po ocu je Nemica, dok je njena majka poreklom iz Bosne. Uz osmeh i na dobrom srpskom jeziku kaže da je njeno ime grčkog porekla i da znači „crna“.

Posle izlaganja o srpskim srednjovekovnim porodicama, njihovim zadužbinama i čuvenim bitkama posle kojih više ništa nije bilo isto, Nebojša Damjanović je za slaviste iz Rusije, Italije, Mađarske, Poljske, Makedonije, Nemačke, Srbije pročitao u originalu i u prevodu na srpski jezik poeziju pesnika iz njihovih domovina, od Dantea i Puškina, do Matije Bećkovića.

Komentari9
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.