Utorak, 23.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista
KONCERT

Misija povezivanja dva naroda

Jasmina Trumbetaš, operska umetnica, nastupiće na koncertu u Centru za azerbejdžanski jezik i kulturu, pri Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu
Misija povezivanja dva naroda
(Фото лична архива)

Smatram da kultura ostaje najpouzdaniji most između naroda i država – most koji traje duže od politike i koji se gradi međusobnim poštovanjem, razumevanjem i prijateljstvom, kaže sopran Jasmina Trumbetaš Petrović, prvakinja opere Narodnog pozorišta u Beogradu, najavljujući koncert u sklopu većeg kulturnog događaja, koji će biti održan danas u 17 časova Centru za azerbejdžanski jezik i kulturu, pri Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu, u saradnji sa Kulturnim centrom Azerbejdžana u Beogradu. Program se održava uz podršku ambasade ove zemlje, a prvi put u Srbiji biće prisutni predstavnici Državnog komiteta za dijasporu Azerbejdžana, baš tog dana koji je posvećen azerbejdžanskoj zajednici u Srbiji.

Tim povodom, u susret Svetskom danu muzike (21. jun) Jasmina Trumbetaš nastupiće uz klavirsku saradnju Mine Ristić Jonić (kćerke rano preminule pijanistkinje Zarife Alizade, osnivača Kulturnog centra), Katarine Nenadović, violinistkinje, i Amina Saadatova, učenika trećeg razreda niže muzičke škole na odseku za klavir. Na programu će biti dela azerbejdžanskih kompozitora kao što su : Uzeir Hadžibejli, Muslim Magomajev, Gevdet Gadžiev, Nijazi i dr.

Malo je poznato da je Jasmina Trumbetaš dugogodišnji kulturni saradnik i predsednik azerbejdžanskog Kulturnog centra u Beogradu, koji deluje u sprezi sa ambasadom Azerbejdžana u srpskoj prestonici, a o tom svom angažovanju kaže:

– Moja umetnička saradnja sa Azerbejdžanom započela je 2010. godine, kada je osnovan njihov Kulturni centar u Beogradu uz podršku ambasade ove zemlje u našem glavnom gradu, a na inicijativu istaknute azerbejdžanske pijanistkinje i profesorke Zarife Alizade, žene, koja je u Srbiji osnovala porodicu, a koja je svojim znanjem i radom spojila srpsku i kulturu zemlje iz koje je potekla. Kroz brojne koncerte, književne večeri i kulturne projekte postepeno sam postala deo te velike misije povezivanja dva naroda, a komunikaciju mi je olakšalo i znanje ruskog jezika. Poznata operska umetnica tim povodom dalje dodaje:

– Posebno značajan trenutak bio je moj prvi odlazak u Azerbejdžan 2018. godine, kada sam u ulozi Leonore nastupila u Verdijevom „Trubaduru” na sceni Državnog akademskog teatra opere i baleta u Bakuu. Ta poseta mi je omogućila da iz neposredne blizine upoznam zemlju, njenu istoriju, kulturu, arhitekturu i ljude. Otkrila sam narod izuzetne kulture, vaspitanja i gostoprimstva, narod koji sa velikim poštovanjem čuva svoju tradiciju, ali istovremeno gleda u budućnost. Posle tužnog odlaska Zarife Alizade 2022. godine sa životne scene, na poziv ambasade Azerbejdžana i njegove ekselencije gospodina Kamila Hasijeva povereno mi je vođenje njihovog Kulturnog centra u Beogradu. To sam prihvatila kao veliku čast, ali i kao obavezu da nastavim delo koje je ona započela. Od tada do danas, u saradnji sa ambasadom ove zemlje, organizovala sam brojne koncerte i kulturne manifestacije na kojima su nastupali istaknuti umetnici naše dve zemlje, predstavljajući srpskoj publici bogatstvo azerbejdžanske muzičke i kulturne baštine.

Kao priznanje za dugogodišnji rad Ministarstvo kulture Azerbejdžana je Jasminu Trumbetaš prošle godine zvanično pozvalo da učestvuje na Međunarodnom kulturnom forumu u Antaliji. Na tom skupu okupili su se direktori i predstavnici azerbejdžanskih kulturnih centara iz čitavog sveta, a razgovaralo se o strategijama očuvanja nacionalnog identiteta, jezika i kulture u dijaspori. Za našu umetnicu bilo je to veliko priznanje.

Koncertima na našim muzičkim scenama u Beogradu predstavili su se mnogi priznati azerbejdžanski umetnici kao što su: I. Nazarov, F. Hasanli, M. Azizov, I. Babajev, V. Husein, E. Alizade, M. Mahmandarov, E. Gulijev, A. Abasova, O. Džalilov, E. Sulejmanov i dr.

Važan stub saradnje dve države predstavlja i oblast obrazovanja. Na inicijativu akademika Kamala Abdule, rektora Univerziteta za jezike u Bakuu, 2018. godine osnovan je Centar za azerbejdžanski jezik i kulturu na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Prvi predavač je bila Zarifa Alizade, a rad je nastavila dr Gunel Babanli. Iste godine, na principu reciprociteta, u Bakuu je osnovan Centar za srpski jezik i kulturu. Svečano otvaranje obavili su predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić i akademik Kamal Abdula, čime je potvrđen značaj koji obe države pridaju kulturnoj i obrazovnoj saradnji. Centar za srpski jezik u Bakuu vodi dr Lala Madžidova.

Kulturna saradnja Srbije i Azerbejdžana je uzajamna. U Srbiji postoje spomenici posvećeni istaknutim ličnostima, azerbejdžanskom predsedniku Hejdaru Alijevu, pesniku Nizamiju Gandžaviju i kompozitoru Uzeiru Hadžibejliju. Isto tako u Bakuu se nalazi spomenik Nikoli Tesli, organizuju se izložbe, pa je u Bakuu održana izložba fotografija srpskih srednjevekovnih manastira, a kroz različite izdavačke i kulturne projekte azerbejdžanskoj publici predstavlja se srpska istorija, književnost i duhovno nasleđe. Poseban značaj ima Centar za srpski jezik i kulturu koji doprinosi upoznavanju azerbejdžanske javnosti sa srpskom kulturnom baštinom. Veliki doprinos razvoju srpsko-azerbejdžanskih odnosa doprinosi i SAKOM (srpsko-azerbejdžanska privredna komora).

– Kada se osvrnem na proteklih petnaest godina saradnje sa Azerbejdžanom, ona mi je donela dragocena prijateljstva, nova znanja i dublje razumevanje jedne drevne kulture. Kao umetnica naučila sam da muzika i umetnost zaista nemaju granice i da su univerzalni jezik koji spaja ljude. Verujem da je i azerbejdžanska strana kroz ovu saradnju dobila iskrenog prijatelja i pouzdanog saradnika u Srbiji – kaže Jasmina Trumbetaš.

 

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.