Pukotine u EU posle američkih izbora
Zatečenost pobedom republikanca Donalda Trampa pokazala je juče na sastanku ministara spoljnih poslova Evropske unije ne samo da ne postoji ozbiljan zajednički stav prema budućem američkom predsedniku, kome se većina evropskih članica nije nadala, nego da ne postoji ni usaglašena spoljna politika u Briselu.
Koliko je sve klimavo u sedištu briselske administracije videlo se još u nedelju naveče, kada je šefica spoljne politike Federika Mogerini organizovala neformalni sastanak tokom večere. Predstavnici nekih članica su kritikovali njenu odluku da saziva hitan sastanak povodom rezultata demokratskih izbora njihovog ključnog saveznika. Naime, bilo je planirano da ministri dan kasnije održe redovan mesečni sastanak u Briselu, čija je glavna tema trebalo da bude Turska.
Ministri spoljnih poslova Britanije, Francuske i Mađarske nisu prisustvovali ovom vanrednom okupljanju. Kako je izvestio „Euraktiv”, portal blizak briselskoj administraciji, Mogerinijeva je komentarisala odsustvo britanskog ministra spoljnih poslova Borisa Džonsona rekavši da je valjda normalno za zemlju koja je na referendumu odlučila da napusti EU da je ne zanimaju razgovori o budućnosti odnosa EU i SAD.
Obrazlažući Džonsonov izostanak sa vanrednog susreta, britansko ministarstvo spoljnih poslova je navelo da ne vidi potrebu za održavanjem vanrednog sastanka u nedelju (Džonson je prisustvovao jučerašnjem redovnom sastanku u Briselu) zbog toga što izbori u SAD nisu održani naprečac, nego je odavno poznato kada se održavaju.
U saopštenju je s velikom dozom nerazumevanja za frustraciju koja se oseća u delu EU zbog rezultata američkih predsedničkih izbora navedeno da je „sprovedena demokratska procedura, da je stupio na snagu prelazni period i da će Britanija raditi sa aktuelnom i budućom administracijom kako bi obezbedila najbolje pozicije”.
Francuski ministar spoljnih poslova Žan Mark Ero (takođe došao na redovan jučerašnji sastanak) opravdao je izostanak sa večere „veoma važnim sastankom” u ponedeljak rano ujutru sa novim generalnim sekretarom UN Antonijem Guteresom.
A mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto, još jedan od onih koji se nisu odazvali hitnom pozivu Mogerinijeve, nego su poslali ambasadore, izjavio je da je sastanak „sasvim preuranjen”, kao i da je baziran na „frustrirajućim i histeričnim izjavama koje su potekle iz Evrope” povodom Trampove pobede.
„Dok ne budemo znali ko će biti zadužen za američku spoljnu politiku, dok Bela kuća ne sačini i ne objavi svoje ekonomske i spoljnopolitičke prioritete, takav sastanak je potpuno gubljenje vremena i ja ne znam o čemu bismo mogli da razgovaramo”, rekao je Sijarto. Izjava njegovog premijera Viktora Orbana u trenutku Trampove pobede je bila daleko od frustriranosti: on je Trampovu pobedu nazvao „odličnom vešću” i dokazom da „demokratija još postoji”.
Sijarto je ciljao na upozorenje predsednika Evropske komisije Žan-Kloda Junkera da izbor Trampa za američkog predsednika rizikuje da poremeti odnose SAD i Evrope, kao i na njegov poziv budućem američkom predsedniku da se što pre izjasni o pitanjima poput globalne trgovine i politike vezane za klimu i buduće odnose sa NATO saveznicima. Ova njegova izjava naišla je na otvorenu kritiku nekoliko predstavnika članica, dok neki drugi nisu kritikovali Junkera, ali su zahtevali da se „spusti lopta”.
Poljski ministar spoljnih poslova Vitold Vaščikovski izjavio je da bez obzira na to što novoizabrani predsednik SAD „nije anđeo”, on nije „ni dete sa posebnim potrebama” da bi se tražili posebni odnosi sa SAD, prenela je juče američka agencija AP. On je u nedelju naveče u Briselu rekao da se Tramp ne može dodati na listu problema EU, jer „Evropa ima mnogo problema, ali definitivno ne sa SAD”.
Otprilike na tragu stava Mađarske i Poljske, Mogerinijeva je posle večere obavestila novinare da EU očekuje „veoma snažno partnerstvo sa SAD”, na osnovama „naših principa, vrednosti i interesa” i da su „svi zajedno odlučili da sarađuju sa budućom administracijom, čak i u prvoj nedelji tranzicije”. „To ne zavisi od nas, nego je na budućoj američkoj administraciji da definiše svoju poziciju”, rekla je Mogerinijeva objasnivši da je to jedini stav koji trenutno EU može zauzeti jer „svet ide dalje, Evropa ide dalje, kriza se nastavlja, ali i mogućnosti”.
Ministar spoljnih poslova Slovačke, koja predsedava Savetu EU, Miroslav Lajčak je izneo nešto precizniji stav: „Mi razumemo da će Amerika zauzeti nešto kao poslovan pristup i zbog toga bi trebalo da bude više Evropa sa naše strane, ali niko nije doveo u pitanje ishod izbora niti našu spremnost da sarađujemo sa SAD.”
Kako su prenele agencije, belgijski ministar Didijer Rejnders je branio sazivanje sastanka spoljnih ministara, rekavši da sastanak nije sazvan po hitnom postupku i Evropa nije zbunjena. „Bizarno bi bilo da se širom sveta govori o američkim izborima, a da to ne rade ministri spoljnih poslova”, rekao je on i objasnio da će EU morati da sačeka i vidi kakve će stavove zauzeti nova administracija u narednim mesecima. „Razgovori se sada odnose na to kako EU može da ojača svoj glas u svetu”, rekao je Rejnders.
Svoje viđenje nastojanja da EU ojača Mogerinijeva je iznela u ponedeljak, ponovivši ideju o projektu jačanja evropske bezbednosti „jer je to potrebno pre svega građanima EU”. Šefica evropske spoljne politike nije pominjala jačanje bezbednosti EU u kontekstu Trampove predizborne najave da SAD neće intervenisati braneći članice u Evropi koje ne plaćaju dogovorena dva odsto BDP-a za svoju odbranu NATO-u, nego je navela da globalna strategija o evropskoj bezbednosti i odbrani, koju će predstaviti ministrima, ne predviđa formiranje evropske vojske, nego strukture koja će delovati zajedno sa NATO-om.
Ona je podsetila da je odbrana EU bila tema i pre američkih izbora i da „ima još više razloga da to bude i dalje”. Međutim, ni oko te ideje nije bilo saglasnosti, jer je juče austrijski kancelar Kristijan Kern rekao da ne podržava ideju u vezi sa formiranjem vojske EU. Kern je poručio da je njemu nezamislivo učešće austrijske vojske u akciji koja ne bi bila pod komandom Austrije. Ministar odbrane Hans Peter Doskocil je bio jasan: „Više saradnje da, ali vojsku EU odbijam.”
Na svom redovnom sastanku juče ministri su zatražili od vlasti u Teheranu da potpuno sprovede u delo sporazum o upotrebi nuklearne energije u Iranu jedino u civilne, a ne u vojne svrhe. Kako je saopšteno, EU će nastaviti da pokušava da obnovi veze sa Iranom, kao nastavak sklopljenog sporazuma o nuklearnom programu, za koji je novoizabrani predsednik SAD Donald Tramp rekao da će ga ukinuti, preneo je juče Rojters.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


